Proteklih je godina ipak zabilježeno manje žrtava u pokušajima prijelaza Jadranskog mora, napominje MD, zaključujući da je pritisak iseljenika iz jugoistočne Europe očigledno osjetno oslabio te navodeći u tom kontekstu promjenu demografske strukture stanovništva uz obalu pod utjecajem rata i socijalnih previranja.
Jedan od glavnih izvora prihoda u toj regiji jest turizam, posebno onaj masovni, pri čemu nitko ne vodi računa o njegovu utjecaju na okoliš, ističe pariški mjesečnik, izdvajajući pritom ponajprije "divlju gradnju".
Kada je riječ o Hrvatskoj, gdje je gotovo trećina radno sposobnog stanovništva nezaposlena, stanovnici obalne regije Dalmacije smatraju iznajmljivanje soba i apartmana "relativno unosnim načinom samozapošljavanja", koji će im omogućiti da - uz dodatak socijalne pomoći - nekako skrpe kraj s krajem.
Vlada u Zagrebu bila bi pritom presretna kada bi ti prihodi bar bili oporezovani, ne vodeći previše računa o štetnom utjecaju procvata turizma na okoliš, dodaje pariški mjesečnik.
Sljedeći izvor prihoda jest ribarstvo, naglašava MD, dodajući da je usprkos izostalim sporazumima o zaštiti i bezobzirnom izlovu riblji fond na istočnom Jadranu još uvijek prilično izdašan.
Jednostrano hrvatsko proglašenje ribolovno-ekološke zone u Jadranu u listopadu 2003. g. bilo je navodno motivirano upravo zaštitom ribarskog ceha i očuvanjem ribljeg fonda, navodi pariški mjesečnik, tvrdeći da je "ta odluka vjerojatno ipak više povezana s projektom naftovoda Družba-Adria, kojim bi ruska nafta trebala preko Samare teći do naftne luke Omišalj na hrvatskom otoku Krku".
"U želji da osigura nadzor nad supertankerima koji iz Jadrana plove u Sredozemno more i predstavljaju veliki rizik za okoliš, Zagreb je vjerojatno zaključio da mora proglasiti suverenitet nad tim dijelom mora", navodi list, dodajući da su ti projekti zabrinuli Ljubljanu pa je zatražila regionalne pregovore, igrajući na kartu arbitraže Bruxellesa.
Spomenuti naftovod nije jedina tempirana ekološka bomba u Jadranu, upozorava MD, navodeći primjer u međuvremenu zatvorene kemijske tvornice u albanskoj luci Porto Romano ali i ističući da zemlje na istočnoj i zapadnoj obali Jadrana ne snose podjednaku odgovornost za narušavanje ekologije mora.
"Iako su u Italiji na snazi stroži propisi o otpadnim vodama nego, primjerice, u Sloveniji ili Hrvatskoj, izvor onečišćenja okoliša valja tražiti ponajprije u talijanskim velegradovima u dolini rijeke Po", ističe MD.
"Bude li se Jadran i na političkoj razini smatralo europskim morem - a ne samo pograničnom regijom - otvorit će se daleko brojnije mogućosti djelotvorne zaštite ekološke ravnoteže i s njome povezanih uvjeta života stanovnika obalne regije", upozorava pariški mjesečnik, zaključujući da nadu ulijeva ulazak Slovenije i poželjan skorašnji pristup Hrvatske EU-u.