"Potrebna nam je hrabra vlada koja mora stvoriti uvjete da Slovenija u idućih 15 godina postane jedna od najrazvijenijih država Europe. Morat će prihvatiti niz nepopularnih poteza. Po mojoj ocjeni vlada koja će se formirati nakon jesenskih izbora neće biti na vlasti sve četiri godine jer će izazvati toliko nezadovoljstva da će se tražiti njezina ostavka", rekao je Pahor u razgovoru za ljubljanski dnevni list Dnevnik. Ako njegova stranka Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD) na izborima doživi uspjeh, Pahor je najavio spremnost da se iz Europskog parlamenta vrati u slovensku politiku i u takvoj "kriznoj" vladi preuzme mjesto ministra vanjskih poslova.
Jedan od najambicioznijih, ali i najpopularnijih političara mlađe generacije rekao je da nova vladajuća koalicija, bez obzira bude li u njoj prevladavala desnica ili ljevica, mora smanjiti proračunske izdatke, rasteretiti gospodarstvo i reformirati porezni sustav, a u isto vrijeme reformirati i socijalnu državu, no ne na štetu socijalne stabilnosti.
Pahor - na kojega su zadnjih mjeseci zbog udaljavanja od lijevog krila u stranci i nazočnosti na sastanku Zbora za republiku što ga je kao forum desnom centru naklonjenih intelektualaca osnovao Dimitrij Rupel kritizirali i u njegovoj stranci - rekao je da nije protivan zamisli da Rupel, nakon što se vratio u parlament, preuzme mjesto potpredsjendika parlamenta. Na taj su ga položaj predložili članovi Janšine Demokratske stranke (SDS) nakon što je dosadašnji potpredsjendik i njihov član Miha Brejc također izabran u Europski parlament. Unatoč najavama da će u parlamentu djelovati kao nezavisni zastupnik Rupel se naime pridružio Janšinu stranačkom klubu u parlamentu.
Pahor je u razgovoru za Dnevnik rekao da bi u budućoj koalicijskoj vladi, u slučaju uspjeha njegove stranke, bio zainteresiran samo za mjesto ministra vanjskih poslova, ali da ne želi sudjelovati u slabim vladama bez obzira bile one "crvene ili crne".
Pahor tvrdi da bi nova slovenska vlada morala biti "vlada sa zadaćom" po uzoru na onu koja je 1990. godine formirala nekomunistička koalicija Demos. Stranke u toj koaliciji, tumači Pahor, bile svjesne da moraju izvesti demokratizaciju i stvaranje nezavisne Slovenije iako će ta vlada trajati samo dvije godine, kako se i dogodilo.
No, mladi lider slovenske ljevice ipak navodi da se protivi sadašnjim nastojanjima da dođe do nekakvog "remakea" ondašnje Demosove koalicije (ideja koju pripisuju Rupelu i njegovu krugu). Pahor, preuzimajući retoriku promjena i zaokreta prema smanjivanju socijalnih prava i većoj kontroli troškova koju su ovih dana kao svoj osnovni program za jesenske izbore najavile stranke desnog centra, tvrdi da je unatoč tome što se zalaže za korjenite reforme protiv radikalnih zaokreta koje bi mogao donijeti eventualni velik uspjeh desnice.
Predsjendik Slovenije Janez Drnovšek prošlog je tjedna najavio da će parlamentarne izbore raspisati za 3. listopada. Izborni trendovi po ispitivanjima su ove godine išli na ruku desnici i doveli do poraza liberalnih demokrata (LDS) na izborima za Europski parlament 13. prošlog mjeseca. Tada su Ropovi liberali i Pahorovi socijaldemokrati osvojili tri mjesta u Europskom parlamentu, a dvije stranke desnice - Janšini Demokrati i Nova Slovenija (demokršćani) Andreja Bajuka svaka po dva mjesta - dakle ukupno 4. Iz toga se i na parlamentarnim izborima ove jeseni nagovještava veći uspjeh desnog centra nego na prijašnjima iako je na izbore za Europski parlament izašlo samo 27 posto slovenskih birača.