Kako navodi mariborski list "Večer", parlament će o imenovanju Vajgla glasovati u ponedjeljak ili utorak, a kandidat za ministra će se još ovog tjedna predstaviti pred vanjskopolitičkim odborom.
Razlog ubrzane procedure su parlamentarni izbori koji se u Sloveniji održavaju za oko tri mjeseca, a Rop bi do tada želio imati stabilnu situaciju u vladi i stranci nakon konflikta sa Rupelom izazvanog Rupelovim približavanjem strankama desnog centra, navodi tisak. Rop je predsjednik liberalnih demokrata (LDS), vodeće stranke u koalicijskoj vladi, a Rupel formalno još uvijek njen član iako ga je Rop pozvao da iz nje istupi ako se na izborima misli angažirati na strani oporbe desnog centra koju predvode Janez Janša i Andrej Bajuk.
Rupel međutim to odbija i namjerava do izbora biti zastupnik u parlamentu jer je na izborima 2000. godine osvojio zastupnički mandat na listi liberalnih demokrata, a nakon ulaska u vladu prepustio mjesto zamjenskom članu Mariju Gaspariniju.
Prijedlog da se na mjesto novog ministra vanjskih poslova imenuje Ivo Vajgl premijer Rop u obrazloženju parlamentu argumentirao je tvrdnjom da je riječ o jednom od najiskusnijih diplomata koji je sudjelovao u najvažnijim projektima vanjske politike u zadnjih nekoliko godina, "posebno pri uključivanju u Europsku uniju i NATO".
Ivo Vajgl rođen je 3. ožujka 1943. u Mariboru, a diplomirao je na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, no opredijelio se za novinarstvo, te djelovao kao dopisnik slovenske Radiotelevizije u Trstu i Tanjugov dopisnik iz Bonna. Od 1984. do 1988. godine Vajgl je generalni konzul bivše države u Clevelandu (SAD), a od 1988. do 1991. godine šef sektora za kulturu i glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Beogradu u vrijeme kad je jugoslavenski šef diplomacije bio Budimir Lončar. Nakon napada JNA na Sloveniju Vajgl se vraća u Ljubljanu, gdje je preuzeo mjesto savjetnika i predstavnika za medije u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova koje je i tada vodio Dimitrij Rupel. Vajgl je 1992. godine imenovan za veleposlanika u Švedskoj, a nakon toga bio je ambasador svoje države u Austriji i Njemačkoj, gdje ga je zatekao i prijedlog Ropa o tome da preuzme Rupelov položaj kao profesionalni diplomat od karijere. Vajgl, kako stoji u njegovoj biografiji, tekuće govori engleski, njemački, talijanski i francuski.
Zanimljivo je da je Vajgl 1992. godine kao Rupelov glasnogovornik zastupao tezu o potrebi arbitraže u Piranskom zaljevu, navodeći da je to normalan instrument na raspolaganju državama u sporu koje se oko nekog pitanja ne mogu dogovoriti.
"Ako mi sami nismo u stanju naći zadovoljavajuće rješenje, onda bi najprirodnija stvar za dvije demokratske zemlje bila zatražiti arbitražu i tražiti savjet međunarodnih institucija. Dakle, kad govorimo o internacionalizaciji to nije prijetnja, kako je Hrvatska interpretirala našu inicijativu nego je riječ o normalnom korištenju instrumenata koji su nam na raspolaganju", rekao je Vajgl u razgovoru sa Svetlanom Vasović u beogradskom tjedniku "Vreme" u listopadu 1992. godine, neposredno pred svoj odlazak na ambasadorski položaj u Švedsku.
Pitanje se naime odnosilo na tadašnje izjave ministra Rupela da je trećina granice Hrvatske i Slovenije nedefinirana i da će Slovenija "bude li potrebno" internacionalizirati to pitanje.
Vajgl je u odgovoru na izazovno pitanje rekao da su se Hrvatska i Slovenija nakon što su postale države susrele s nekim problemima koji se nisu mogli predvidjeti, no da razgraničenje u Piranskom zaljevu treba napraviti na načelima međunarodnog prava, uvažavajući interese jedne i druge strane.