Dio je to novog, okvirnog plana ubrzane privatizacije koji je predstavljen na otvorenom dijelu današnje 7. sjednice UO HFP-a, a koji će, kako je najavljeno, uskoro biti predstavljen i Vladi.
Hebrang je kazao kako je razlika u odnosu na prethodni program ubrzane privatizacije, predstavljen u veljači ove godine, i u tome što je u međuvremenu provedena reorganizacija HFP-a, bez koje se plan ubrzanja privatizacije ne bi mogao provesti.
U portfelju HFP-a početkom ove godine nalazilo se više od 1.100 društava, ukupnog temeljnog kapitala od 65,5 milijardi kuna. U više od 800 društava država manjinski vlasnik (manje od 25 posto), u oko 140 društva u država je vlasnik između 25 do 49 posto udjela, a oko 130 ih je u natpolovičnom vlasništvu države. Stopostotni vlasnik država je početkom godine bila u 30 društava.
Novim je planom predviđeno da HFP svakog mjeseca po 5 društava u kojima država ima većinsko vlasništvo privatizira putem javnog natječaja ili kroz model javno privatnog partnerstva, modificiranog oblika javne dražbe.
Model javne dražbe za društva u većinskom državnom vlasništvu zapravo je kombinacija javnog natječaja i dražbe, pojasnio je predsjednik HFP-a Damir Ostović. U prvoj će fazi biti pozvani ponuđači, a nakon provjere njihova boniteta te nakon što ponuđači provedu dubinsku analizu poslovanja (due dilligence), provodila bi se dražba tih društava.
Istodobno, po 80 tvrtki u kojima je država manjinski vlasnik prodavat će se mjesečno putem javnih dražbi na Varaždinskoj, a po 20 društava na Zagrebačkoj burzi, najavio je Hebrang. Dodao je kako će tom dinamikom u prosincu 2005. ostati oko 48 neprodanih društava s objektivnim preprekama "i time bi HFP obavio svoju povijesnu ulogu".
Na novinarski upit je li ovim planom ubrzane privatizacije predviđeno i izdvajanje dionica za umirovljenički i braniteljski fond, Hebrang je kazao kako će se o dionicama za te fondove odlučivati kada se donesu zakoni o njima.
No, kvaliteta dionica koje su ostale u portfelju HFP-a uglavnom nije dovoljna za njih, odnosno za te će se fondove morati izdvajati dionice koje bi bile interesantne i primjerice investicijskim fondovima, pojasnio je Ostović.
Jedna od tema zatvorenog dijela sjednice Upravnog odbora, prema Hebrangovim riječima, bit će i novi natječaj za prodaju 66,83 posto dionica Belja. Natječaj je HFP objavio 28. svibnja, no Vlada ga je nakon dva dana stavila izvan snage te HFP zadužila za prijedlog novih uvjeta prodaje tih dionica.
Do poništenja natječaja, rekao je Hebrang, došlo je jer je u vremenu od donošenja odluke o raspisivanju natječaja do sjednice Vlade 30. svibnja došlo do promjene u vlasničkoj strukturi Belja. Ujedno je opovrgnuo navode kako on, predsjednik HFP-a i premijer nisu znali da je natječaj raspisan te da je to i bio razlog njegovog poništenja.