Dobrodošlicu predsjedniku Mesiću zaželjeli novoizabrani episkop gornjokarlovački Gerasim i episkop dalmatinski Fotije, koji je predsjednika upoznao s poviješću i značenjem tog duhovnog, kulturnog i prosvjetnog središta Eparhije dalmatinske.
Manastir, koji je podignut na drevnoj kršćanskoj svetinji, katakombama iz prvog stoljeća, 1335. kao zadužbinu pravoslavnoj crkvi darovala je kraljica Jelena. Obnovljen je 1402., a bogoslovija je u njemu, kao prva na ovim prostorima, utemeljena 1615. i od tada je, kazao je episkop Fotije, dala veliki broj značajnih ljudi, kako u kulturnom tako i u duhovnom smislu.
U vrijeme Domovinskog rata manastir nije teže oštećen, a monasi su ga napustili od 1995. do 1998. godine. U tijeku je priprema prostorija u kojima će, nakon povratka iz Beograda, gdje se nalazi od rata, biti smještena riznica.
U manastiru Krka, uz šest monaha i nekoliko iskušenika, djeluje bogoslovija, srednja škola - internat s deset profesora, koju pohađa 40 bogoslova, a na jesen će biti upisano njih još 20, kazao je Nikola Škorić, arhijerejski namjesnik i profesor na bogosloviji.
Monasi se trude širinu i duhovnost monaškog života prenijeti na posjetitelje kojih je svake godine sve više. Prošle je godine zabilježen posjet više od 1000 turista, pa manastir ima veliku ulogu i u razvitku turizma, kazao je episkop Fotije. Upozorio je i na nužnost obnove pravoslavnih sakralnih objekata stradalih tijekom Domovinskog rata.
Predsjednik Mesić je istaknuo kako tijekom njegovih današnjih posjeta i razgovorima s građanima u Gračacu, Obrovcu, Benkovcu i Kistanjama, u organizciji GONG-a, niti jedan skup nije obilježen međunacionalnim ili bilo kakvim sukobima ili prepucavanjem, ocijenivši to velikim napretkom.
"Ljude zanima rješenje životnih pitanja, stanova, kuća, imovine, posla", kazao je Mesić. "To je dokaz da se može graditi suživot u duhu Europe, u duhu tolerancije. Ako tako nastavimo bit će dobro, a za to ključno najprije razviti gospodarstvo", rekao je
Dodao je kako je također važno riješiti otvorena pitanja, povratak imovine i raseljenih ljudi, te da onima koji žele ostati u Hrvatskoj, a žive u tuđim kućama koje su dobili na korištenje, treba osigurati smještaj.