Najviše doktorata prijavljeno je iz područja biomedicine i zdravstva (27,2 posto doktoranada), a slijede tehničke znanosti (23,6 posto), društvene znanosti (20,9 posto), humanističke znanosti (13,9 posto), prirodne (7,4 posto) te biotehničke znanosti (7 posto),
Doktorski studij upisalo je 32,7 posto doktoranada, dok ih je 67,3 posto prijavilo doktorat, što predstavlja isti odnos kao i godinu ranije.
Najviše doktoranada upisalo je studij na zagrebačkom sveučilištu, njih 78,4 posto, a slijede riječko (9,8 posto), splitsko (7 posto) te osječko sveučilište (4,8 posto).
Na zagrebačkom sveučilištu po broju doktoranada prednjači Filozofski fakultet, na kojemu je doktorat upisalo 78 osoba, a slijede Medicinski fakultet (63 doktoranda), Fakultet elektrotehnike i strojarstva (36), te Prirodoslovno-matematički fakultet (34), dok je najmanje doktoranada, po jedan, na Tekstilno-tehničkom fakultetu, Hrvatskim studijima i Muzičkoj akademiji.
Na riječkom sveučilištu doktorati su se upisivali najviše na Fakultetu za turistički i hotelski menadžment, na splitskom sveučilištu prednjači Medicinski fakultet, a na osječkom Poljoprivredni fakultet.
Od 541 doktoranada, njih 203 ili 37,5 posto sami su platili doktorski studij, za njih 186 ili 34,4 posto troškove studija platio je poslodavac, troškove za 147 ili 27,2 posto doktoranada snosilo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, a petero njih pripada kategoriji ostalo.
Doktorate je upisalo i 19 stranih državljana, od kojih 18 na zagrebačkom te jedan na riječkom sveučilištu. Najviše ih je iz BiH (devet), troje ih je iz Slovenije, dvoje iz Srbije i Crne Gore te po jedan iz Makedonije, Njemačke, SAD-a i Sudana, kaže se u priopćenju Državnog zavoda za statistiku.