Po podacima koje je iznio akademik Mirko Zelić, prirodne zalihe nafte iznose 1.025 milijardi barela, a po sadašnjem godišnjem tempu prerade, nafte bi trebalo biti dovoljno za još 47 godina.
U pogledu prirodnog plina, podaci koje iznosi Zelić pokazuju da zalihe jamče sigurnu opskrbu u naredne 64 godine.
No, Zelić upozorava da svjetska naftna industrija trenutno eksploatira tek 30 posto nafte iz konvencionalnih izvora izvora (laka nafta), što bi se trebalo povećati upotrebom naprednih tehnologija za povećanje njezina iscrpka.
Doda li se tome prerada nafte iz nekonvencionalnih izvora (teška nafta i bitumen iz škriljevca) koja je tek u početnoj fazi, kaže Zelić, perspektive u opskrbi svjetskog stanovništva i gospodarstva naftom nisu tako crne.
Slično je i sa prirodnim plinom, tvrdi Zelić, kod kojega je potencijal također u ogromnim nekonvencionalnim izvorima. Kako je rekao, neke procjene govore da bi, uz razvoj tehnologija za njegovo pridobivanje iz tih izvora, prirodnog plina bilo dovoljno za svjetske potrebe u narednih tisuću godina.
Dopredsjednik Znanstvenog vijeća HAZU za naftu Zlatko Hill upozorava da nema realne naftne krize, unatoč nedavnom povećanju njezine cijene na oko 40 dolara za barel. "Realne cijene nafte su manje, a za Europu uopće nisu značajne cijene nafte u SAD-u nego cijene na londonskoj burzi, kao i one formirane na osnovu OPEC-ove košarice", rekao je Hill. K tome, Hill tvrdi da ne može biti riječi o krizi jer nema većih poremećaja u potrošnji. Nedavno povećanje cijena on tumači odlukom SAD-a o povećanju strateških zaliha.
Upitani kako vide budućnost opskrbe Hrvatske naftom i plinom i što na tom području naša zemlja treba poduzeti, dvojica stručnjaka odgovaraju da Hrvatska mora ulagati u nove tehnologije u povećanje iscrpka, koje bi omogućile kvalitetnu eksploataciju preostalih domaćih rezervi. Također, savjetuju Zelić i Hill, trebalo bi istražiti duboka savska i dravska ležišta, Dinaride i južni Jadran te ulagati u istraživanja u inozemstvu.