NETO DOBIT HRVATSKIH BANAKA LANI 20,7 POSTO VEĆA NEGO 2002. GODINE
Hrvatski bankovni sustav, koji trenutno čini 40 banaka, prošle je godine ostvario neto dobit u iznosu od 2,46 milijardi kuna, što je u odnosu na 2002. porast od 20,7 posto, dok je u odnosu na dvije godine ranije neto dobit veća za čak dva i pol puta, podaci su iz specijalnog izdanja "Hrvatska bankarska industrija u 2003." financijsko-poslovnog mjesečnika Banka.
Podaci prikupljeni većinom iz revidiranih izvješća banaka pokazuju i značajan rast aktive banaka, koja je prošle godine prema 2002. povećana za 16 posto, na 203,8 milijardi kuna, iako je broj banaka smanjen sa 46 na 40. No, u Banci ističu kako se čak 77,3 posto ukupne aktive odnosi na samo šest najvećih hrvatskih banaka.
A njihov je redoslijed ove godine nešto promijenjen - Zagrebačka (ZABA) i Privredna banka (PBZ) ostaju na prvom i drugom mjestu, dok je na treće, nakon spajanja s Riječkom, došla Erste & Steiermaerkische banka (ESB). Četvrto je mjesto, spojivši se s HVB Croatia, zauzela Splitska banka, potisnuvši tako na peto mjesto Raiffeisenbank Austriju (RBA), iza koje slijedi Hypo Alpe-Adria-Bank (HAAB).
Prvih šest banaka zauzima najveći udio i u ukupnim neto kreditima građanima i poduzećima (bez plasmana bankama) - čak 77 posto od ukupnih 107,16 milijardi kuna.
Pritom je ZABA ponovno prva, sa 24,5 milijardi kuna plasiranih kredita, a slijede PBZ sa 20,4 milijarde kuna, RBA koja je klijentima plasirala 9,9 milijardi kuna kredita te Splitska i ESB sa 9,7, odnosno 9,6 milijardi kuna.
Doda li se tome još 8,7 milijardi kuna koje je plasirala HAAB, ukupni plasmani najvećih šest hrvatskih banaka iznosili su lani 82,87 milijardi kuna.
Prema tome, preostale 34 hrvatske banke lani su građanima i poduzećima zajedno plasirale kredita otprilike koliko sama Zagrebačka banka.
Podaci koje objavljuje časopis Banka pokazuju i kako su u 2003. banke i dalje mogle financirati klijente uglavnom iz porasta depozita.
Iako ukupni depoziti svih banaka bilježe trend usporavanja rasta (2002. rast je iznosio 18,89 posto, a u 2003. 15,49 posto), neke najveće banke bilježe rast iznad prosjeka. Predvodi ih Raiffeisen s povećanjem depozita od 32 posto, Hypo sa 28 posto te Erste sa 26 posto.
No, u Banci napominju, da neke banke, poput RBA i HAAB, iako im depoziti znatno rastu i dalje pribjegavaju zaduživanju, i to u inozemstvu. Tako u izvorima financiranja Raiffeisenbanke krediti imaju udio 38 posto, a u Hypo čak 58 posto. Obje te banke lani bilježe i značajan, 53 postotni porast kreditne zaduženosti.
Analizom najznačajnijih pokazatelja kako iz izvješća samih banaka, tako i iz izvješća Hrvatske narodne banke (HNB), u Banci zaključuju da se "stječe dojam da su banke i dalje profitabilne, stabilne i da se uočavaju prvi znakovi usporavanja".