U bogoslužju su sudjelovala i tri posljednja redovnika – pateri Zvonko i Tomislav Topić i najstariji redovnik pater Anton Goričanec. U prigodnoj propovijedi biskup Komarica je podsjetio da je ovaj samostan zapravo ozidao temelje modernoj, europskoj Banjoj Luci jer je ovome gradu još prije 120 godina podario elektriku i temelje industrijske modernizacije.
Trapisti su, naime, sagradili pivovaru, mlin i tvornicu tjestenine, pilane, tvornicu štofova, a iz sirarne je svakoga dana u europske dvorove i na tržište diljem svijeta odlazilo 400 kilograma glasovitog sira-trapista.
U sklopu samostana, koji je između dva svjetska rata prerastao u veliki kombinat, osnovana je bolnica, obrtnička škola, sirotište, tiskara i knjigovežnica, a knjižnica i danas posjeduje rijetke i unikatne primjerke knjiga iz 15. i 16. stoljeća.
Do Drugoga svjetskoga rata posjedi ovog samostana protezali su se na više od tisuću hektara a u jednome razdoblju tu je djelovalo čak 215 redovnika. Nakon Drugoga svjetskoga rata posjedi ovoga samostana oduzeti su u korist nove države i on je danas sveden na crkvu i omanje dvorište.
Na kraju svoje propovjedi biskup Komarica je najavio središnju proslavu 135. obljetnice samostana cistercita Marija Zvijezda koja će se odrľati 15. kolovoza, za blagdan Velike Gospe.