O knjizi su govorili ravnatelj Hrvatskoga instituta za povijest Milan Kruhek, biskup gospićko-senjski Mile Bogović, profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Ivo Maroević i povjesničar fra Emanuel Hoško.
"Horvat razotkriva područje o kojem se do sad šutjelo, a iz te šutnje progovara njegova knjiga", rekao je biskup Bogović i dodao kako "sve ono o čem on piše iskopano je iz zemlje."
U knjizi se prepoznaje povijesna vrijednost jednoga prostora, rekao je Kruhek, dodavši kako je Horvat napravio sintezu srednjovjekovne arhitekture u Lici.
Knjiga od prikupljenih fragmenata pokazuje duhovnu baštinu toga dijela Hrvatske, istaknuo je Maroević i pojasnio kako je "artiljerijska arheologija" otvorila nova nalazišta.
Kao primjer artiljerijske arheologije, Maroević je naveo srpske okupacijske tenkove koji su svojim ofenzivnim djelovanjem na Udbini nehotice otkrili katedralu sv. Jakova iz 13. stoljeća.
Svoje udivljenje izražavam ne samo knjizi nego svemu onom što iza knjige stoji, izjavio je Hoško i dodao kako iz Horvatove knjige niču ne samo katedrale nego i mnoge druge crkve iz srednjega vijeka.
"Stare građevine i njihovi ostatci uništavaju se stoljećima, a početni razlog nestanka sakralnih objekata bili su dugotrajni ratovi s Turcima, prihvaćanje islamske vjere, iseljavanje hrvatskog katoličkog stanovništva i doseljenje novog, nekatoličkog pučanstva, koje nije bilo zainteresirano za obnovu katoličkih crkava", piše Horvat u knjizi, dodajući kako su tek ponegdje pravoslavni i muslimanski vjernici preuzeli i/li popravili stariju crkvu.
Kako napominje takva je primjerice još potpuno sačuvana sv. Jovana (Ivana) u Donjim Jošanima u Krbavi, a crkva u Turjanskom možda je sagrađena na starijim temeljima neke katoličke crkve. I pravoslavna crkva sv. Petra u Zalužnici kraj Otočca nekad je bila katolička. Crkva sv. Antuna u Bihaću, prvotno je franjevačka, pretvorena je u džamiju Fethiju, ali bez svetišta koje je srušeno, piše autor u knjizi "Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-modruške biskupije".
Ta knjiga (179 str.) u osam poglavlja obrađuje sakralnu arhitekturu srednjovjekovne Hrvatske, katedralu sv. Jakova u Krbavi, katedralu sv. Marije u Modrušu, crkvu Svetoga Duha u Modrušu, crkvu sv. Marije u Bužanima, crkvu Blažene Djevice Marije od čudesa, katedralu sv. Nikole u Otočcu i na kraju autorova zaključna razmatranja.
Predgovor knjizi napisao je Milan Kruhek, priložen je i popis literature, sažetci knjige su na engleskom i njemačkom jeziku te popis zemljopisnih imena.
Zorislav Horvat (1937.) konzervator Ministarstva kulture. Bavi se proučavanjem hrvatske arhitekture na primjerima gotičkog, fortifikacijskog i sakralnog graditeljstva. Objavio je više radova, a među njima Srednovjekovna pavlinska arhitektura na područje Senjske i modruško-krbavske biskupije.
(Hina) xmk ymc