Skup se, kako su najavili organizatori, osim povodom Svjetskog dana izbjeglica, organizira i povodom stupanja na snagu Sporazuma o sukcesiji i, kako se navodi, "neuspjeha međunarodne zajednice da nakon 13 godina konačno osigura održiv povratak izbjeglica u Hrvatsku i BiH ili njihova puna integracija u Srbiji i Crnoj Gori".
"Nema povratka, o tome se samo priča, vlasnici 53.000 stanova još čekaju na povratak stanarskih prava, 18.000 srpskih obiteljskih kuća još je zauzeto, a kako su kazali hrvatski odvjetnici, Sporazum o sukcesiji se može rastezati 15 godina", kazao je Dragan Sekulović, predsjednik paraćinskog Centra za komunikaciju "Pravda", najavljujući za petak prosvjed u Beogradu.
"Nakon 13 godina političari o izbjeglicama govore samo onda kad im to treba, malo toga se radi, a donacije međunarodnih organizaciju idu tko zna kuda", rekao je s tim u vezi tajnik Udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir, koji je ogorčen i time što je izbjeglima iz Hrvatske i BiH oduzeto i pravo na dionice i privatizaciju, a nisu stvoreni niti uvjeti za njihovu integraciju u SCG. Prema njegovim riječima, u pitanje je doveden i njihov biološki opstanak. "Dok se političari 'dogovaraju', nas je sve manje, puno je ljudi pomrlo, oko tisuću ih je izvršilo samoubojstvo, kolektivni centri koji su trebali biti privremeni smještaj postali su trajni, jer je netko procijenio da je njihovo održanje unosan posao", ocijenio je Budimir.
Beogradski tisak u četvrtak objavljuje podatak UNHCR-a da u Srbiji i Crnoj Gori trenutno ima više od 280 tisuća izbjeglica, oko 184 tisuće iz Hrvatske i oko 89 tisuća iz BiH, dok je u Crnoj Gori devet tisuća izbjeglih iz BiH i 3400 iz Hrvatske.
"U usporedbi s 1996. godinom, kad je napravljena prva registracija u SR Jugoslaviji, broj izbjeglih je smanjen, jer ih je te godine bilo 551.000. Razlika u broju izbjeglica od tada do danas pokazuje da je više od 300 tisuća ljudi našlo neko trajno rješenje", prenosi list "Danas" izjavu Andreja Mahečića, glasnogovornika UNHCR-a za SCG. On navodi i da se 120 tisuća ljudi integriralo u lokalne sredine, 20 tisuća se preselilo u treće zemlje, najčešće SAD, Kanadu, Australiju, Norvešku, Novi Zeland i zemlje Zapadne Europe, a 120 tisuća se vratilo u Hrvatsku i BIH.