FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

DP: DUNAV ZAMRSIO GRANICU HRVATSKE I SCG-A

ZAGREB, 26. svibnja 2004. (Hina) - Susret predsjednika Srbije i CrneGore Svetozara Marovića i Hrvatske Stjepana Mesića ponovno je otvoriopitanje razgraničenja dviju država i granice Hrvatske i SCG-a naDunavu, piše novosadski "Dnevnik" pod naslovom "Dunav zamrsiogranice".
ZAGREB, 26. svibnja 2004. (Hina) - Susret predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića i Hrvatske Stjepana Mesića ponovno je otvorio pitanje razgraničenja dviju država i granice Hrvatske i SCG-a na Dunavu, piše novosadski "Dnevnik" pod naslovom "Dunav zamrsio granice".

Dio teritorija jedne države nalazi na lijevoj, a uknjižen je u katastru na desnoj obali Dunava, i obratno, čemu se u bivšoj SFRJ nije pridavala naročita važnost zbog toga što su republičke granice postojale tek formalno, piše list i navodi da se prema međunarodnom pravu podrazumijeva da granična crta ide sredinom rijeke, "no u ovom slučaju će se od toga možda i odstupiti jer Hrvatska ustrajava na poštivanju stajališta nekadašnje Badinterove komisije".

Priznata državna granica dvije zemlje proteže se dijelom i lijevom obalom Dunava i obuhvaća oko 11.500 hektara, a vlasti u Zagrebu smatraju da ovo područje njima pripada, dok, s druge strane, u hrvatskom priobalju Dunava postoji oko 1.200 hektara zemljišta koje pripada Srbiji, piše list. "Dnevnik" objašnjava da je pomicanje dijelova granice duge 186 kilometara izazvano promjenama korita rijeke u prošlih nekoliko desetljeća te od ulaska Dunava u SCG do Beočina ima dosta spornih područja, dok se oko Apatina nalazi najveći sporni teritorij. Stanovnike ovog grada zabrinjava 5.500 hektara i oko 560 kuća, vikendica i drugih objekata koji su još u vrijeme bivše države bili uknjiženi u zemljišnim knjigama u Belom Manastiru, prenosi list.

Predsjednik apatinske opštine Milan Dražić smatra da granica između SCG-a i Hrvatske treba biti po sredini Dunava i svako drukčije rješenje smatra "neprirodnim i neprihvatljivim za stanovnike apatinske općine", objavljuje list. Nevladina organizacija "Otvoreni licej" iz Sombora tvrdi da su granice katastarskih općina na Dunavu utvrđene 1878. godine u vrijeme Austrougarske carevine od kada se glavno korito Dunava pomaknuo tri do pet kilometara prema zapadu, nastavlja Dnevnik.

Na području općine Bačka Palanka sporan je nenaseljeni rit Šarengradska ada, otočna skupina široka 3,5 a duga oko pet kilometara koje od vojvođanske obale dijeli samo korito rukavca nazvano Stari Dunav, gdje su hrvatski državljani iz Šarengrada smještenog na desnoj obali Dunava desetljećima u vrijeme stare Jugoslavije vodili stoku na ispašu te i danas polažu pravo na korištenje ade koja je uknjižena u hrvatski katastar, navodi list.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙