"Posebna i mučna stavka u tom poratnom sređivanju posljedica rata jest preuzimanje odgovornosti i nadoknada štete nanijete ubijanjem i ranjavanjem civila", napominje beogradski list.
Prošlog ljeta Hrvatska je o tome donijela "precizan zakon", a u međuvremenu se pokazalo "da je službeni predstavnik države u tom osjetljivom poslu, a to je Državno tužiteljstvo, vrlo nesklon vansudskom dogovoru o visini odštete (koju zakon propisuje maksimalno do 350 tisuća kuna, odnosno 47 tisuća eura za ubijenu osobu)", ističe "Politika".
"U pravilu se takvi zahtjevi oštećenih odbijaju i spor prelazi na sud (što znatno poskupljuje cijeli postupak), gdje državni zastupnici listom odbijaju odgovornost države za ubijanje i ranjavanje civila, čak i kada je to očigledno", tvrdi beogradski list.