Mislim da bi srpskom izaslanstvu s jedne te hrvatskom, odnosno bosanskohercegovačkom s druge strane trebalo omogućiti da riješe pitanje granica u miru, bez pritisaka javnosti, izjavljuje za list pomoćnik ministra vanjskih poslova SCG-a za bilateralne odnose dr. Dušan Crnogorčević, tumačeći da u slučaju Hrvatske ostaje neriješeno pitanje granice na Dunavu.
"Kada je riječ o međudržavnim teritorijalnim razgraničenjima, pritisci se, nažalost, pojavljuju u sve tri (odnosno četiri) republike bivše SFRJ, naročito među ekstremnim nacionalistima, ali i u slučaju pojedinih političara", tvrdi beogradski list.
"Svi se uglavnom drže načela 'kvaliteta za kvalitetu, kvantiteta za kvantitu", dodaje "Politika", navodeći pritom primjer bivšeg hrvatskog ministra vanjskih poslova Tonina Picule, koji je krajem prošle godine "istaknuo da njegova zemlja traži slobodan pristup imanjima hrvatskih državljana na teritoriju SCG-a", usprotivivši se mogućnosti da granica ide sredinom Dunava.
Tragajući za odgovorom na pitanje što je zapravo sporno u postupku teritorijalnog razgraničenja, list konstatira da je "hrvatsko izaslanstvo isključivo: priznaje isključivo katastarsku dokumentaciju kao način razgraničenja, poziva se na Badinterovo povjerenstvo, odnosno na administrativne granice koje su postojale u trenutku raspada SFRJ".
U tom bi slučaju žitelji općina Apatin, Sombor, Bač, Bačka Palanka ostali ne samo bez svojih vikendica, već i bez nekoliko desetina hektara zemljišta koje obrađuju, pa i poneke ulice, tvrdi "Politika".
"Novinari rado i često objavljuju nevjerojatne, ponekad smiješne, ponekad tužbe ili gnjevne priče iz svakodnevice mještana graničnih područja SCG-a s BiH i Hrvatskom, koji pokušavaju voditi normalan život, ne znajući u kojoj će se državi naći njihova kuća, njiva ili vikendica nakon što stručna povjerenstva završe svoj posao. A političari koriste te priče za svoje ciljeve", zaključuje beogradski list.