"Budući da je engleski jezik danas glavni kriterij stvaranja, u tome treba vidjeti i šansu za razvoj znanosti kod nas", rekao je Polšek i dodao kako Hrvatska u tom pogledu nije ništa lošija od brojnih zemalja, a poglavito onih s golemom kulturnom tradicijom.
O problemima gospodarske znanosti i institucionalnih ograničenja na putu prema Europskoj uniji govorila je profesorica s riječkoga sveučilišta Maja Vehovec. Ona je istaknula kako je međunarodna suradnja s Hrvatskom pojačana tek nakon 2000.
Suradnja na području gospodarskih znanosti u razdoblju do 2002. najmanje je zastupljena, istaknula je Vehovac i dodala kako su u toj suradnji uglavnom različiti interesi hrvatske i međunarodne strane.
Dok kod Hrvata uglavnom prevladava vlastiti interes u toj suradnji, međunarodna suradnja ističe uspjeh suradnje za vlastitu tvrtku, rekla je Vehovac.
Voditelj okrugloga stola bio je autor knjige o financiranju visokoga školstva Anto Bajo.
(Hina) xmk ymc