Prema istraživanju koje je u srijedu objavilo ljubljansko "Delo", predstavnici Slovenije u Europskom parlamentu bit će samo članovi već dobro etabliranih političkih stranaka.
Desetak dana prije izbora, koji će se održati 13. lipnja, za zajedničku listu liberalnih demokrata (LDS) i demokratskih umirovljenika (Desus) glasovalo bi 22,6 posto anketiranih. Riječ je o dvije stranke iz sadašnje vladajuće koalicije i njihova lista koju vodi predsjednik vanjskopolitičkog odbora Jelko Kacin može računati na tri mjesta u Strasbourgu.
S 10,4 posto biračke potpore na jedno mjesto može računati i Udružena lista socijalnih demokrata (ZLSD), također članica sadašnje vladajuće koalicije, s 12-postotnom potporom dva će mjesta pripasti oporbenim Demokratima (SDS) Janeza Janše, a demokršćanima iz Nove Slovenije (N.Si) Andreja Bajuka pripast će jedno mjesto uz 11,1 postotnu potporu. Bajukovu listu predvodi nekadašnji premijer i ministar vanjskih poslova Lojze Peterle, a Janšinu Miha Brejc, zastupnik u parlamentu i šef sigurnosno-obavještajne službe u vrijeme slovenskog osamostaljenja.
Slovenski analitičari kao specifičnost slovenskih prvih europskih izbora navode to što je većina političkih stranaka na svoje liste imenovala vrlo jaka imena, dok je europska praksa da se u europski parlament ne ističu političari "jakog kalibra" jer odlazak u Strasbourg zapravo znači pet godina povlačenja iz aktivne, domaće politike.
Mnogo je primjedaba i na "promašenu" kampanju nekih stranaka. Tako analitičar Vlado Miheljak u ljubljanskom "Dnevniku" promašenom ocjenjuje razvoženje kandidata po izbornim jedinicama stranačkim autobusima, čemu su pribjegli stratezi Nove Slovenije i liste "Slovenija je naša", koju vodi koparski gradonačelnik Boris Popovič. Kampanja je i inače neinventivna, "šepava", s previše propagandnog materijala, a premalo kratkih i jasnih poruka koje bi birači znali prepoznati kao svoje, tvrdi Miheljak.
U nastupima kandidata u medijima prisutno je dosta populizma, pa je tako neizbježni Zmago Jelinčič (i on kandidira za Europu) javno predložio da glasačke kutije budu staklene, a ne kartonske kao do sada, kako bi izbori bili "transparentni", a kandidati su čak bili uključeni i u vrlo gledani televizijski kviz "Milijunaš" kako bi se izborima pojačao rejting i odaziv. I tom se je prilikom pokazalo da niti najbolji politički marketing ne može pobijediti dobro 'ugođeni' stranački izborni ključ, jer su najviše bodova osvojili i gledateljima bili najsimpatičniji predstavnici nestranačkih i izvanparlamentarnih lista, koje po istraživanjima nemaju šanse biti izabrani.