Znanstveni simpozij u povodu 500. obljetnice rođenja hrvatskoga humanista i latinista Antuna Vrančića (1504.-1573.) održava se danas u Zagrebu, u organizaciji Hrvatskog društva klasičnih filologa. #L#
Pozdravljajući skup na čijem je dnevnom redu desetak referata o Vrančićevu životu i djelu, latinist dr. Vladimir Vratović kazao je da Vrančića s pravom smatramo dijelom hrvatske kulture, premda je 45 godina živio u tuđini.
"Vrančić je svoj jezik nazivao hrvatskim, kao i svoj rod ili narod", kazao je Vratović.
Neki sudionici simpozija podsjetili su i na dvojbe glede toga je li se Antun Vranić, kao ugledni humanist, dopisivao s jednim od najistaknutijih europskih mislilaca toga doba, Erazmom Roterdamskim, te je li bio imenovan kardinalom.
S tim u vezi zaključili su da je riječ o "zabludama iz Vrančićeva života", rekavši da ta dva podatka nisu točna.
Naime, Bratislav Lučin kazao je da "u bogatom arhivskom i objavljenom materijalu nema dokaza da se Antun Vrančić dopisivao s Erazmom", a da je tu "zabludu potaknuo putopisac Fortis".
"Jedina indicija da je Vrančić proglašen kardinalom jest ona kad se kaže da je Papa izrazio želju vidjeti Vrančića u grimizu, ali nigdje u dokumentima nema dokaza da je on to postao", rekao je latinist Pavao Knezović.
Antun Vrančić, crkveni prelat, diplomat i pisac (Šibenik, 29. svibnja 1504. - Prešov, Slovačka, 15. lipnja 1573.) studirao je u Padovi, Beču i Krakovu. Bio je tajnik kralja Ivana Zapolje, a godinama je obavljao diplomatske misije u svim vodećim europskim državama. Godine 1549. prešao je u službu Habsburgovaca.
Bio je pečuški i jegarski biskup, ostrogonski nadbiskup, primas Ugarske, a prema podatcima u Hrvatskom općem leksikonu Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", potkraj života i kardinal. Taj izvor također tvrdi da se Antun Vrančić "dopisivao se s najistaknutijim europskim misliocima (Erazmo Roterdamski, Ph. Melanchthon).
Kao svestran književni djelatnik, autor putopisa po istočnoeuropskim zemljama, pjesnik latinist, arheolog i biograf (životopis Petra Berislavića) ubraja se u najistaknutije osobe hrvatske povijesti 16. stoljeća.
Antun Vrančić imao je opsežan književni i znanstveni rad uglavnom na latinskom jeziku, s oko 450 do 500 pisama koja se odlikuju književnim stilom. Njegova sabrana djela objavila je Mađarska akademija u 12. svezaka
U sklopu znanstvenog simpozija o Antunu Vrančiću Dramska grupa Klasične gimnazije iz Zagreba, u čijom se prostorijama odvija znanstveni skup, čitali su tekstove iz Vrančićeva djela.