Moskva i Kijev nastavljaju pregovore o cijeni ruskog plina za Ukrajinu koju isporučitelj, Gazprom, želi učetverostručiti sa sadašnjih 50 na 220 do 230 dolara za 1.000 m3, uz prijetnju obustava isporuka od 1. siječnja.
Ta mjera neće pogoditi Europsku uniju, kazao je izvršni direktor Gazproma, Aleksej Miller, a prenio BBC.
Postoji "detaljni plan" kojim ćemo osigurati da se ne prekine isporuka plina za Europu preko Ukrajine, rekao je Miller.
Njemačka, koja preko ukrajinskog teritorija prima 30 posto količina potrebnog plina, pozvala je u petak obje zemlje da se "što prije" dogovore ali i napomenula da ne igra ulogu posrednika, prenijela je agencija Associated Press.
Njemačka vlada kontaktira obje strane "na radnoj razini, ali ne želi ulogu posrednika", rekao je njezin glasnogovornik Ulrich Wilhelm i dodao da Berlin "vrlo pozorno" prati pregovore i nada se sporazumu.
Glasnogovornica njemačkog ministarstva gospodarstva kazala je da oni "ne vide situaciju kao previše dramatičnu".
U četvrtak su i Sjedinjene Države pozvale Moskvu i Kijev da pronađu kompromis i tako osiguraju opskrbu i stabilnost cijena. SAD su pritom izbjegle zauzeti stranu kazavši da je to bilateralni problem Rusije i Ukrajine.
Europska komisija objavila je u petak da će o rusko-ukrajinskom plinskom sporu razgovarati na sastanku sazvanome za 4. siječnja, javila je agencija France presse.
Ruski prijedlog o zajmu od 3,6 milijardi dolara kojim bi Ukrajina ublažila učinak prijelaza na tržišnu cijenu plina, ukrajinski predsjednik Viktor Juščenko je odbacio i zatražio samo korektnu cijenu.
BBC-jev dopisnik za gospodarska pitanja Andrew Walker ocjenjuje da spor ukazuje na sve važniju ulogu koju Rusija igra na svjetskom tržištu energenata. Rusija posjeduje najveća nalazišta prirodnog plina na svijetu a po zalihama sirove nafte među prvih je deset država.
Neke europske zemlje već primaju znatne količine plina iz Rusije i mogućnost prekida isporuka u nekom trenutku je realna, drži Walker.