Zbornik su predstavili akademik Josip Bratulić, povjesničar Joško Belamarić i ravnatelj Gradske knjižnice Milivoj Zenić.
Riječ je o petnaest radova, koji su u lipnju 2004. godine bili pročitani na međunarodnom znanstvenom skupu o Antunu Vrančiću, što je u povodu 500-te obljetnice njegova rođenja održan u Šibeniku pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Navodeći riječi akademika Branimira Glavičića s tog skupa, Milivoj Zenić je istaknuo kako je "veliki Šibečanin Antun Vrančić, bez sumnje, najugledniji latinist hrvatskog podrijetla svih vremena, s obzirom na visoke državne i crkvene dužnosti koje je dugi niz godina obnašao zdušno i uspješno".
Napomenuvši da je, uz ostalo, Antun Vrančić bio kraljevski namjesnik u Ugarskoj, nadbiskup i kardinal, Joško Belamarić je posebno upozorio na njegova pisma bratu Mihovilu, ocu Fausta Vrančića, koji je živio u Šibeniku, a u kojima su zabilježena sva važna zbivanja u Europi sredinom 16. stoljeća. Bilo je to vrijeme, kazao je Belamarić, u kojem su svo događaji nosili biljeg odnosa prema Turcima, a "upravo je Vrančić bio stručnjak za turska pitanja, pa je u tadašnjem Carigradu vodio dvije diplomatske kampanje".
Dodao je, da je u to vrijeme hrvatski jezik bio diplomatski jezik u Carigradu.
"Noseći u sebi šibenski osjećaj za pravednost, Antu Vrančić je upozoravao na opasnost od širenja Osmanskog carstva i nastojao zaustaviti tursku silu. Mnoge činjenice iz tog vremena ne bi nam bile poznate da nema 12 knjiga Vrančićevih pisama na latinskom jeziku, koja predstavljaju neke od najljepših stranica epistoralne književnosti. S političkog i osobnog stajališta Vrančić je tumačio zbivanja u Europi, koja je proživljavala jednu od svojih najvećih kriza", kazao je akademik Bratulić.
Naglasio je i da je Antun Vrančić zajedno s glasovitim flamanskim humanistom Busbecqom u diplomatskoj kraljevskoj misiji u Ankari pronašao znameniti Monumentum Ancyranum, veliki epigrafički spomenik sa životopisom i djelima rimskog cara Augusta.
Vrančić je, kazao je Bratulić, školovao i brinuo se za svog nećaka, velikog hrvatskog književnika, humanista i izumitelja, Fausta Vrančića.