U ime pokrovitelja predsjednika Hrvatski sabor Vladimira Šeksa nazočne je pozdravio njegov izaslanik Petar Selem, koji je podsjetio kako je riječ o vrlo rijetkoj obljetnici čak i u europskim razmjerima.
"Narodne novine prolazile su mijene i dramu kroz koje je prolazio hrvatski narod," rekao je Selem.
O knjizi "Narodne novine - Zbornik uz 170. obljetnicu neprekinutoga izlaženja 1835.-2005." govorili su predsjednik Uprave Narodnih novina Zdravko Šimunović, povjesničar Ivo Perić, akademik Dubravko Jelčić, bivši i sadašnji predsjednik Ustavnoga suda RH Jadranko Crnić i Petar Klarić.
Šimunović je ustvrdio kako u Narodnim novinama prevladava svijest da smo, kako je rekao, na putu onih koji su krenuli prije nas. Njihove vizije i želje ostvarene su tek za našega života, dodao je.
Narodne novine najdragocjeniji su kultivirani novinski proizvod, ocijenio je Perić, dodavši kako su one prvi list koji je u Zagrebu počeo izlaziti na hrvatskom jeziku.
Jelčić je napomenuo kako su Narodne novine uvijek bile izraz svoga vremena te problemima prilazile bez selektivnosti kao što to rade današnji mediji.
"Naše novine kakve danas jesu ne će biti pouzdan izvor istraživačima kao što su to bile Narodne novine", ustvrdio je.
Crnić je napomenuo kako su Narodne novine temelj osnovnih ustavnih vrednota. Klarić je podsjetio kako su one sada glasilo suverene države.
Otvarajući prigodnu izložbu o Narodnim novinama postavljenu u NSK-a pjesnik Dragutin Tadijanović je podsjetio kako je osim njega kao korektor svojedobno u tim novinama radio i danas pomalo zaboravljen hrvatski pjesnik Ljubo Wiesner.
Zbornik (381 str.) je uredio Ivan Bekavac, a predgovor napisao predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks.
Kroz 25 autorskih priloga u zborniku je obrađen povijesni razvoj Narodnih novina o kojem, uz ine, pišu Ivo Perić, Sanda Ham, Mile Mamić, Dubravko Jelčić, Petar Klarić, Zvonimir Šeparović, Pero Jurković i Lujo Margetić.
Narodne novine najstariji je službeni list u Europi, a pokrenuo ih je na kajkavštini 1835. Ljudevit Gaj pod imenom "Novine horvatszke".
Od 1836. do 1843. izlaze kao "Ilirske narodne novine" na štokavštini. Nakon toga prvi put izlaze kao Narodne novine. Gaj im je urednik u razdoblju od 1835. do 1872. Književni prilog "Danica" izlazio je od 1835. do 1849., a bio je politički glasnik i popularizator ilirskog pokreta. Narodne novine postale su 1850. službenim listom, a kao takve i danas izlaze.
Narodne novine izlaze tri puta tjedno, tiskaju se u vlastitoj tiskari, a u internetskoj bazi raspolažu s milijun i tristo tisuća pospremljenih dokumenata.
U prigodi 170. obljetnice Narodnih novina večeras će u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu biti prikazan kratki film "Narodne novine 1835.-2005." i izvedena Donizettijeva opera "Kazališne zgode i nezgode".