Nedostatkom sustava označio je raznolikost financijskog i administrativnog kapaciteta jedinica lokalne samouprave, napominjući kako su troškovi za plaće djelatnika u pojedinim slučajevima premašivali više od polovice njihova proračuna.
Govoreći o decentralizaciji Palarić je napomenuo da je Vlada osnovala Povjerenstvo za decentralizaciju u čijem radu sudjeluju predstavnici Saveza udruga gradova i općina i Hrvatske zajednice županija. U okviru decentralizacije nadležnosti rekao je da bi veliki gradovi (s više od 35 tisuća stanovnika) trebali preuzeti neke poslove županija, ako ih one na njih prenesu i ako budu imale novca za njihovo ostvarenje. U tom smislu napomenuo je da bi, među ostalim, i posao izdavanja građevinskih i lokacijskih dozvola mogao biti dodijeljen jedinicama lokalne samouprave.
Palarić je naglasio važnost kontinuiranog obrazovanja i usavršavanja dužnosnika lokalne samouprave i u tom smislu najavio osnivanje Akademije lokalne samouprave te dodao da je iz CARDS programa dobiveno oko 1,3 milijuna eura za unaprjeđenje lokalne samouprave.
Zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za upravu Pavao Matičić rekao je da je u okviru predpristupnih pregovora s Europskom unijom hrvatski sustav lokalne samouprave ocijenjen kao dobar primjer usklađenosti sa zakonodavstvom EU i u skladu s Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi.
Govoreći o provedbi državnog nadzora nakon izmjena Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj samoupravi) Matičić je rekao da u značajnom broju jedinica lokalne samouprave postoji upitnost općih akata. Po njegovu sudu takva razina ustavnosti i zakonitosti općih akata je razumljiva zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave (oko (570), no da bi pri donošenju općih akata razinu kvalitete trebalo podići na višu razinu čime bi se smanjila potreba za nadzorom nad zakonitosti i ustavnosti.
Savjetovanje je održano u organizaciji Saveza Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske u Centru za stručno osposobljavanje i usavršavanja službenika.