HONG KONG - Stotine anti-globalizacijskih prosvjednika uhićeno je u nedjelju rano ujutro na ulicama Hong Konga, domaćina summita Svjetske trgovinske organizacije (WTO), nakon noći silovitih sukoba policije i demonstranata koji su blokirali glavnu gradsku prometnicu, ulicu Glouchester.
Nakon šest sati sukoba, policija je probila blokadu na glavnoj prometnici i uhitila oko 900 prosvjednika, koji su s desecima policijskih kombija prebačeni u policijske postaje i druge centre gdje su pritvoreni. Očekuje se da će mnogi od njih biti prekršajno procesuirani zbog sudjelovanja u nasilju u subotu navečer. Policija je priopćila da je u sukobima lakše ozijeđeno 70 osoba, uključujući i 10 policajaca.
Prosvjednici su najavili da će planirani veliki skup povodom završnog dana summita WTO-a biti održan u nedjelju poslijepodne u Hong Kongu bez obzira na uhićenja.
Prema riječima načelnika policije Dicka Leea, na ulicama Hong Konga se nalazi 2.000 policajaca i nema potreba da se u pomoć poziva oko 1.000 vojnika kineske Narodne armije, koliko ih se nalazi u vojarnama u to bivšoj britanskoj koloniji.
Nakon dva dana relativno mirnih prosvjeda, policija je najavila da očekuje tisuće demonstranata na posljednja dva dana skupa, na kojem sudjeluje oko 6.000 izaslanika iz 149 zemalja.
Procjeno je da bi iz cijelog svijeta u Hong Kong moglo doputovati oko 10.000 anti-globalizacijskih prosvjednika, zbog kojih je mobilizirano oko 9.000 policajaca i pripremljen prostor za pritvaranje 1.800 osoba.
U međuvremenu sa summita WTO stižu protuslovne vijesti o postizanju sporazuma o novim koracima za uklanjanje trgovinskih barijera između razvijenih i zemalja u razvoju, prvenstveno subvencija za izvoz poljoprivrednih proizvoda, pa je tako indijski ministar trgovine Kamal Nath izjavio da je sporazum već postignut, no ubrzo ga je demantirao glasnogovornik povjerenika EU za trgovinu. Posljednja izvješća govore kako se stavovi ključnih pregovarača približavaju i da je sporazum moguć.
WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush priznao je u subotu kako je tajno ovlastio Nacionalnu sigurnu agenciju (NSA) da u Sjedinjenim Državama špijunira osumnjičene za terorizam i branio svoju proturječnu odluku rekavši kako je ona ključna za spašavanje života Amerikanaca.
Bush je rekao da je ovlastio NSA 2002. da prisluškuje osobe u SAD-u koristeći svoje ustavno i zakonsko pravo kao glavni zapovjednik te kritizirao neimenovane američke dužnosnike koji su program otkrili medijima.
"Ovlastio sam Nacionalnu sigurnosnu agenciju, u skladu s američkim zakonima i ustavom, da presreće međunarodne komunikacije ljudi za koje se zna da imaju veze s al Qaidom i srodnim terorističkim organizacijama", rekao je Bush u radio poruci Amerikancima uživo koju su iz Bijele kuće prenosile američke televizije.
On je rekao kako je program pomogao "otkriti i spriječiti moguće terorističke napade u Sjedinjenim Državama i inozemstvu".
Bush je u petak odbio potvrditi navode lista The New York Times koji je prvi izvijestio kako je predsjednik 2002. potpisao tajni nalog dopuštajući NSA-u da nadzire telefonske razgovore i e-mail poruke stotina američkih građana i drugih u SAD-u bez sudskog odobrenja inače potrebnog za špijuniranje NSA u SAD-u.
GAZA
Izraelski helikopteri raketirali su u nedjelju rano ujutro položaj palestinskih militanata na jugu pojasa Gaze, kod grada Khan Younisa, s kojeg su ispaljivani projektili na teritorij Izraela, objavila je izraelska vojska.
"Izraelska vojska pogodila ja cestu kojom se koriste militanti za dolazak na raketni i minobacački položaj", rekla je glasnogovornica izraelske vojske. Napad je uslijedio kao odgovor na nedavne raketne napade palestinskih militanata na izraelski teritorij. Prema prvim izvješćima u napadu nisu zabilježene žrtve.
WASHINGTON
Američki kongres je ovotjednim usvajanjem dviju rezolucija gotovo jednoglasno zatražio povlačenje ili izmjene nacrta zakona o kojem se raspravlja u Rusiji o ograničavanju aktivnosti nevladinih organizacija.
Kongres u četvrtak, a senat u petak predvečer usvojili su rezolucije koje nalažu ruskoj vladi da povuče "prvu verziju plana zakona koji bi jako suzio mogućnost uspostave, operacije i aktivnosti nevladinih nacionalnih i međunarodnih organizacija u Rusiji".
Taj tekst je u kongresu prihvaćen s 405 glasova prema 5 protiv. Prihvaćanje u senatu je bio tek formalnost.
Američki kongres drži da se "zabrinutosti ruske vlade u vezi s korištenjem nevladinih organizacija za strane interese i špijunaže radi nanošenja šteta vladi i sigurnosti Rusije mogu riješiti bez prisila koje štete nevladinim organizacijama i civilnom društvu".
MOSTAR,
Predsjednica Hrvatske narodne stranke (HNS) Vesna Pusić gostovala je u subotu navečer u Mostaru na javnoj tribini Liberalne demokratske stranke BiH na kojoj je izjavila kako je u svakom od tri konstitutivna naroda u BiH potrebno pronaći novu generaciju vođa koji bi imali političke ambicije i koji bi, kako je rekla, znali stvarati zajedništvo u posebnostima.
Po riječima Vesne Pusić u BiH se mora prekinuti s psihologijom žrtve po kojoj se uvijek traži pomoć sa strane, te je nužno oblikovati političke koncepte s osloncem na vlastite snage.
Kritizirajući nacionalizam i šovinizam koji je, kako je rekla, poguban za BiH, Vesna Pusić se zauzela za građanski model države Bosne i Hercegovine u kojem "neće dominirati nacionalnost i vjerski principi, nego prava pojedinca".
PODGORICA
Umirovljeni general JNA Pavle Strugar (73) kojemu je Žalbeno vijeće Haškoga suda (ICTY) odobrilo privremenu slobodu radi operativnog zahvata ugradnje umjetnih kukova, doputovao je u subotu u Podgoricu.
Haški sud pravomoćno je osudio Strugara 31. siječnja ove godine na osam godina zatvora zbog granatiranja Dubrovnika u prosincu 1991. godine. Žalbeno vijeće u petak je pozitivno odgovorilo na zahtjev za privremenim puštanjem Strugara koji su branitelji Goran Rodić i Vladimir Petrović podnijeli 12. prosinca. Odvjetnici su priopćili kako je poseban uvjet za puštanje Strugara bilo jamstvo crnogorske vlade da će biti ispunjeni svi standardni uvjeti koje Žalbeno vijeće određuje u takvim situacijama.
BEČ
Zbog snažnog vjetra i snježne mećave u subotu su zatvoreni neki dijelovi austrijskih autocesta i zabilježene brojne prometne nezgode. U pokrajini Tirol na zapadu zemlje proglašena je opasnost od lavine. Među najpogođenijim područjima je regija Salzburg na granici s njemačkom saveznom državom Bavarskom.
Tamo su obilni nanosi snijega i brzina vjetra od 130 kilometara na sat iznenadili brojne vozače čiji su automobili ostali zatrpani u snijegu. Vremenske nepogode prisilile su policiju da zatvori pojedine dijelove brze ceste istok-zapad, kao i dijelove glavnog državnog autoputa Tauernautobahn.
Obilan snijeg uzrokovao je u subotu probleme i u Švicarskoj, Njemačkoj i Poljskoj.
ANKARA
Turski premijer Tayyip Erdogan optužio je u subotu Europku uniju (EU) za pokušaj pritiska na tursko pravosuđe u slučaju književnika Orhama Pamuka, optuženog za uvredu turskog identiteta.
"EU pokušava izvršiti pritisak na naše sudstvo. To je pogrešno. Naš pravosudni sustav razmatra predmet i treba sačekati odluku", rekao je Erdogan novinarima. Suđenje Pamuku, najpoznatijem turskom književniku, koje je podijelilo zemlju, odgođeno je u nedugo nakon početka u petak za 7. veljače kako bi ministarstvo pravosuđa donijelo odluku na koji ga način nastaviti.
Slučaj je izazvao bojazan za slobodu izražavanja u Turskoj koja je u listopadu počela pristupne pregovore s EU-om.
Europski povjerenik za proširenje Oli Rehn upozorio je u četvrtak Tursku da suđenjem Pamuku pokazuje kako ne poštuje europske vrijednosti.
Pamuk (53) optužen je prema članku 301 kaznenog zakona za uvredu svoje nacije izjavom da su turske snage ubile milijun Armenaca i 30.000 Kurda u 20. stoljeću. Turski književnik, koji je izjavu o turskoj odgovornosti za pokolj nad Armencima i Kurdima dao za švicarski tjednik početkom godine, ušao je u petak u sudnicu praćen povicima "izdajica" koje mu je dobacivalo desetak nacionalista.
BRUXELLES
Dogovor oko novog dugoročnog proračuna Europske unije, postignut u subotu u Bruxellesu, spriječio je novu veliku krizu Europske unije, nakon ustavne ovoga ljeta, i dokazao da Europska unija još uvijek funkcionira, ocjenjuju europski diplomati.
Šefovi država ili vlada 25 zemalja članica dogovorili su novi proračunski okvir EU-a za razdoblje od 2007. do 2013. godine vrijedan više od 862 milijarda eura.
Kompromisno rješenje omogućio je dogovor Francuske i Velike Britanije koje su, zahvaljujući prije svega posredovanju nove njemačke kancelarke Angele Merkel, ipak uspjele pomiriti stajališta.
Pregovori su se vodili do ranih jutarnjih sati u subotu, a britanski premijer Tony Blair osigurao je dogovor ponudivši značajno smanjenje kontroverznog britanskog rabata u idućem sedmogodišnjem razdoblju u iznosu od 10,5 milijardi eura, odnosno za gotovo 20 posto. Tim sredstvima financirat će svoj dio prošlogodišnjeg proširenja Europske unije za deset novih članica.
Zauzvrat, od zemalja članica, u prvom redu Francuske, tražio je temeljitu reviziju europskog proračuna 2008/09., koja bi mogla dovesti do smanjenja poljoprivrednih subvencija, na koje odlazi više od 43 posto europskog proračunskog novca.
Dogovorom su zadovoljne nove zemlje članice, koje su se za bolje pozicije borile do posljednjeg trenutka i čak prijetile vetom.
Europski čelnici odobrili su im 5,3 milijarda eura više za regionalnu pomoć nego što im je Velika Britanija prvotno namijenila
ZAGREB
Vlada RH izrazila je u subotu zadovoljstvo odlukom Europskog vijeća kojom je Makedoniji dodijeljen status zemlje kandidata za članstvo u EU.
Hrvatska ocjenjuje da je to rezultat iznimnih i vrijednih reformskih napora makedonske vlade i premijera Vlade Bučkovskog, koji su u posljednje vrijeme ustrajno djelovali na provedbi preporuka i zahtjeva EU, navodi se u priopćenju hrvatske Vlade
Vlada RH vjeruje da će status kandidata dodatno potaknuti Makedoniju da postojano napreduje u provedbi reformi i jačanju demokratske stabilnosti radi ubrzanog puta u punopravno članstvo, dodaje se u priopćenju.