To je prvi zajednički sastanak hrvatskih političkih stranaka u BiH posvećen promjeni Daytonskog ustava nakon nedavne washingtonske izjave koju je potpisalo osam parlamentarnih stranaka iz BiH i izrazilo tom prigodom svoje opredjeljenje za ustavne reforme.
Washingtonsku izjavu potpisale su i dvije stranke s hrvatskim predznakom - HDZ-BiH i Hrvatska narodna zajednica BiH.
Na sastanak u Kiseljaku stiglo je i pismo iz Ureda hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića u kojem se izražava njegovo žaljenje što se nije mogao odazvati pozivu i nazočiti sastanku u Kiseljaku.
"Predsjednik Mesić podupire sve napore usmjerene na promicanje, zaštitu i ostvarivanje prava pripadnika hrvatskog naroda u BiH te napore kojima je cilj preobrazba BiH u jedinstvenu funkcionirajuću državu ustrojenu u skladu s europskim standardima i kriterijima", navodi se u pismu.
Predsjednik Hrvatske narodne zajednice BiH Milenko Brkić, domaćin skupa u Kiseljaku, rekao je kako je nužno donijeti potpuno nov ustav BiH, kojim bi se uklonila sadašnja podjela na dva entiteta, koja je, kako je naglasio, najnepovoljnija za Hrvate u BiH.
U raspravama su predlagane i ustavne promjene u kojima se tražila uspostava trećeg entiteta u BiH, čemu se odlučno suprotstavilo više sudionika, a najoštrije gost skupa predsjednik HNV-a BiH (nevladina udruga) fra Luka Markešić.
"Uspostava triju entiteta strateški je protivna interesu Hrvata u BiH. Stvaranje trećeg entiteta ponovno bi posvađalo Hrvate i Bošnjake", upozorio je fra Luka Markešić.
Predsjednik Nove hrvatske inicijative Krešimir Zubak predložio je da se hrvatske stranke u BiH slože o minimumu zajedničkih stajališta u pregovorima o ustavnim reformama.
Predsjednik HDZ-BiH Dragan Čović kazao je kako je dvoentitetski daytonski ustroj BiH neprihvatljiv za održanje BiH i hrvatskog naroda u toj zemlji.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Ivo Miro Jović izvijestio je kako se za nedavne proslave 10. obljetnice Daytonskoga mirovnog sporazuma u Parizu ruski predstavnik protivio bilo kakvim promjenama toga sporazuma.
U raspravama je spominjan i nedavni prijedlog Biskupske konferencije BiH da se BiH ustroji u četiri regije: sarajevskoj, tuzlanskoj, mostarskoj i banjolučkoj te da u svakoj od njih svaki konstitutivni narod ima zajamčeno 30 posto vlasti. Taj prijedlog bosanskohercegovačkih biskupa, rečeno je, dobio je potporu i Vatikana.
Predsjednik HKD-a "Napredak" Franjo Topić u svojoj je raspravi zamjerio što se nitko od hrvatskih političkih struktura BiH i RH ne zauzima za ozbiljniji povratak Hrvata u bosansku Posavinu.
Sljedeći skup hrvatskih stranaka u BiH zakazan je za sredinu siječnja iduće godine u Mostaru.