"O dugovječnosti pojedinca ili skupina do sada su napravljene mnoge studije, no mi smo se usredotočili na 'mentalnu' odnosno kognitivnu dugovječnost", rekao je George Zubenko, psihijatar i profesor bioloških znanosti s Medicinskog sveučilišta u Pittsburghu.
"Ova su nam istraživanja važna kako bismo dokazali važnost kvalitetnog mentalnog stanja osoba koje su doživjele duboku starost", objasnio je Zubenko.
Ranije je dokazano da je genetska predodređenost važna za dugovječnost kod ljudi, a tim Zubenka radi na dokazivanju činjenice da dijelovi ljudskog genoma, zajedno s drugim faktorima u načinu življenja, doprinose mentalnoj dugovječnosti osobe koja je doživjela duboku starost (preko 90 godina).
Istraživanje je provedeno na stotinu osoba u dobi od 90 i više godina, od čega je bilo pola žena i pola muškaraca. Korištenjem posebne znanstvene metode usporedili su njihov DNK s DNK-om skupine mladih ljudi u dobi od 18 do 25 godina tražeći specifične genetske nizove koji bi mogli utjecati na mentalnu "bistrinu" devedesetgodišnjaka.
Kako je i očekivano, kod većine starijih ustanovljena je povećana učestalost genetskog niza znanstvenicima poznatog kao APOE E2 alela (gena koji zauzimaju isto mjesto na homolognim kromosomima) i smanjena učestalost genetske varijante APOE E4 alela, u usporedbi s mlađom skupinom kod koje je bilo obratno. Spomenuti genetski nizovi odgovorni su, ovisno o njihovoj učestalosti i zastupljenosti u organizmu, za razvoj Alzheimerove bolesti, najčešći uzrok demencije u kasnijoj životnoj dobi.
Zubenko je ponovno skrenuo pozornost na već poznate činjenice, prema kojima na zdravo starenje i mentalnu dugovječnost iznimno loš utjecaj imaju cigarete i pretjerano konzumiranje alkohola.
"Pronalazak ovakvih genetskih faktora mogao bi nam pomoći u boljem razumijevanju procesa starenja, a jednoga dana omogućiti da novim saznanjima utječemo na kvalitetno produljenje životnog vijeka kod žena i muškaraca", smatra Zubenko. Rezultati studije objavljeni su u zadnjem broju stručnog časopisa Medical News Today.