Uvođenje državne mature u 280 strukovnih škola u Hrvatskoj, koje trenutačno pohađa oko 130 tisuća učenika, samo je jedna od novina koje se planiraju uvesti u strukovno obrazovanje, izjavio je za Hinu ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje Ivan Šutalo. On je te promjene usporedio s uvođenjem Hrvatskoga nacionalnog obrazovnog standarda u osnovne škole, odnosno Bolonjskoga proces na sveučilišta.
Šutalo kaže da je u ovogodišnjem državnom proračunu izdvojeno više novca za opremanje tih škola i stručno usavršavanje nastavnika strukovnih predmeta i ravnatelja tih škola. Uz to u strukovno obrazovanje uložit će se i oko četiri milijuna eura iz fondova Europske unije preko projekata CARDS, kako bi se ta vrsta obrazovanja prilagodila gospodarskim potrebama. Od toga će u opremanje škola biti uloženo oko 2,8 milijuna eura, rekao je.
Po njegovim riječima cilj je da hrvatsko strukovno obrazovanje postane temeljem razvoja hrvatskog gospodarstva po uzoru na Europsku uniju, koja na osnovi strukovnog obrazovanja planira da do 2010. postane najrazvijenija svjetska gospodarska sila.
U siječnju počinje rad stručnih skupina, koje se sastoje od predstavnika Agencije za strukovno obrazovanje i partnerskih organizacija s tržišta rada. Te bi radne skupine u sljedeće dvije godine trebale preispitati strukovna područja i zanimanja, izraditi nacionalni kvalifikacijski okvir, odrediti znanja, vještine i sposobnosti koje učenik treba steći u tijeku školovanja te izraditi kurikulum i drugo.
Unatoč razvoju tehnologije i gospodarskim potrebama u strukovnom obrazovanju u zadnjih 15 do 20 godina nije bilo znatnijih promjena. Sada to mijenjamo, kaže Šutalo, tako da će tržište rada, Agencija i strukovne škole biti stalno povezani. Tako bi učenici koji završavaju strukovne škole trebali biti sposobni odgovoriti tržišnim zahtjevima, dodao je.
Voditelj i koordinator promjena u strukovnom obrazovanju bit će Agencija koja mora promijeniti sliku u djece i roditelja o toj vrsti obrazovanja i zanimanjima koja se još smatraju neprivlačnima i bez budućnosti. Da više nije tako, kaže Šutalo, govori i primjer tokarskog posla, za koji se danas više ne traži vještina ručnog upravljanja tokarilicom, nego znanje programiranja suvremenih tokarskih strojeva i nadzor njihova automatskog rada.
Promjene u strukovnom obrazovanju trebale bi potaknuti učenike da se više odlučuju za strukovne škole, poboljšati kvalitetu obrazovanja, omogućiti postizanje željenih kvalifikacija i kompetencija koje bi omogućile učenicima uključivanje u tržište rada.