"Cjeloživotno učenje postaje jedna od ključnih zadaća u EU, stoga je Hrvatska pripremila strategiju za cjeloživotno obrazovanje, koja po prvi put integrira inače dobru tradiciju, ali koja je imala vrlo disperzirane učinke", rekao je u četvrtak u Bruxellesu Petar Turčinović, voditelj radne skupine za obrazovanje i kulturu.
U čevrtak je u Bruxelesu završena druga faza screeninga, dubinske analize usklađenosti zakonodavstva s europskim za poglavlje obrazovanje i kultura. U utorak dva dana prije završena je druga faza screeninga i za znanost i istraživanje. Nakon toga Europska komisija treba pripremiti izviješće o screeningu s preporukom o otvaranju pregovora za poglavlja.
"U ova dva dana pokušali smo dati odgovore na koje nam je Komisija postavila. Mi smo identificirali kakva je naša pozicija i koji su nam sljedeći koraci u oba područja", rekao je Pero Lučin, pregovorač za poglavlja znanost i istraživanje, te obrazovanje i kultura.
Hrvatska bi u sljedećih deset godina mogla napraviti iznimno veliki iskorak u sustavu obrazovanja, za koji će biti namijenjeno znatno više novaca. Turčinović ističe da je Hrvatska odlučila povećati izdvajanja za obrazovanje s 4,4 posto BDP-a na 4,9 posto, a tome treba pridodati kredite koje je dobila od međunarodnih institucija te sredstava koja bi mogla povući iz europskih programa za cjeloživotno učenje. Zahvaljujući tome, "mislim da ćemo u sljedećih deset godina napraviti veliki iskorak, možda i najveći dosad, u području obrazovanje", kaže Turčinović.
Da bi Hrvatska mogla povući sredstva iz programa EU-a morat će osigurati odgovarajuću administrativnu potporu.
"U ovom trenutku najvažnije je osigurati administrativnu podršku za te programe i to prema propisanim standardima. Trebat će nam najmanje godina do godina i pol da to napravimo", rekao je Lučin.
Obrazovanje i osposobljavanje, kao i kultura, u nadležnosti su nacionalnih država. Europska unija nema zajedničku obrazovnu politiku, a njezina se uloga svodi na to da stvori sustav suradnje između država članica. Prema načelu supsidijarnosti, svaka zemlja članica zadržava punu odgovornost za sadržaj i organizaciju svoga obrazovnog sustava.
Europska unija ima ulogu pridonijeti podizanju kvalitete obrazovanja poticanjem suradnje između država članica te podupirati i dopunjavati aktivnosti država članica.
U pravnoj stečevini EU-a postoji direktiva o obrazovanju djece radnika migranata iz članica EU-a, koju će Hrvatska trebati inkorporirati u svoje zakonodavstvo do stupanja u članstvo, te akcijski programi i preporuke. Države članice i one koje to žele postati trebaju osigurati potrebne kapacitete kako bi mogle sudjelovati u tim programima.
Riječ je o programima SOCRATES (za obrazovanje) i LEONARDO DA VINCI (za strukovno osposobljavanje).
Program SOCRATES omogućava svake godine stotinama tisuća ljudi u Europi da studiraju u inozemstvu ili da rade na europskim projektima. SOCRATES pokriva sva područja obrazovanja, namijenjen je za sve dobne skupine neovisno o stupnju obrazovanosti.
Turčinović naglašava da će EU uskoro najveći dio programa objediniti u sustav cjeloživotnog učenja, a za sedmogodišnje razdoblje predviđa se izdvajanje preko 13 milijardi eura.
"Da bismo povukli jedan dio tih sredstava, moramo osigurati administrativne kapacitete, osnovati agenciju i svu potrebnu infrastrukturu", rekao je Turčinović.