O Maretićevoj ulozi u hrvatskom jezikoslovlju govorili su jezični stručnjaci Mirko Peti, Dragica Malić, Ivo Pranjković, Marija Znika, Marko Samardžija i Adela Ptičar.
Peti je ocijenio kako je Maretić najvažniji hrvatski filolog s kraja 19. i početka 20. st.
"Svojim djelom nije zadužio samo filologiju. Znatne prinose dao je u području gramatike, rječnika, povijesti jezika, stilistike, povijesti, prevođenja, paleografije, onomastike i nastavne djelatnosti", rekao je Peti.
Dragica Malić govorila je o Maretićevu radu na Akademijinu Rječniku. Od 1875. do 1883. za njeg je ispisivao primjere iz 35 knjiga, a od 1907. do smrti 1938. bio je njegov obrađivač i urednik. On je uredio šest njegovih knjiga, rekla je.
Prof. Ivo Pranjković govorio je o Maretiću, njegovoj gramatici i hrvatskom gramatičkom nazivlju.
U drugom dijelu skupa o Maretiću i književnosti govore latinist Darko Novaković, polonistica Neda Pintarić, hungarolog Stjepan Lukač, rusist Josip Užarević i profesori zagrebačkoga Filozofskog fakulteta Stipe Botica i Stjepan Damjanović.
Tomo Maretić rođen je u Virovitici (1854.-1938.). Jedan je od najplodnijih jezikoslovaca. Najpoznatije mu je djelo "Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika (1899.), Jezični savjetnik (1924.) te prijevodi "Ilijade" (1883.), "Odiseje" (1882.), "Eneide" (1896.) i Ovidijevih "Metamorfoza" (1907.).