U pozdravnom je govoru, predsjednik HAZU akademik Milan Moguš ocijenio da je porastao interes za istraživanje narodnih govora svih triju hrvatskih narječja.
Predsjednik Akademijina Razreda za filološke znanosti, akademik Petar Šimunović obraćajući se skupu, napomenuo je kako je "jezik dijalekt koji je uspio. Danas govorimo o dijalektima koji nisu uspjeli", rekao je.
U izlaganju o odnosu jezikoslovne teorije i jezikoslovne terminologije, akademik Dalibor Brozović je ocijenio kako bi bilo idealno kad bi jezikoslovna teorija bila "ispravno sređena i zdravorazumski razrađena". U tom bi smislu i jezično nazivoslovlje trebalo biti doslovno, jasno i sustavno, napomenuo je.
Akademik Stjepan Babić govorio je o glasovnom nazivlju. Ustvrdio je kako u opisu glasova i njihovoj podjeli ima mnogo sinonimnih naziva. U tumačenju podjele glasova pošao sam od njihove artikulacijske strane, odnosno od njihova otvora i njegova sužavanja," rekao je.
Profesor sa Sveučilišta u Budimpešti Istvan Nyomarkay raščlanjujući mađarsku jezičnu građu u starijim hrvatskim rječnicima, zaključuje, da je Andrija Jambrešić kao "izvrstan poznavatelj mađarskog jezika to znanje unio u svoj 'Lexicon latinum interpretatione illyrica, germanica et hungarica'". Podijelivši hrvatsko-mađarske jezične odnose u tri razdoblja, Nyomarkay je napomenuo da je u prvom razdoblju hrvatski jezik utjecao na mađarski dok je u drugom razdoblju utjecaj tekao s druge strane.
"Hrvatska dijalektna leksikografija u posljednjim je desetljećima bitno obogaćena," ustvrdio je profesor sa zadarskog Sveučilišta Josip Lisac dodavši kako bi u čakavštini bili potrebni još rječnici buzetskoga dijalekta, lastovske oaze i jugozapadnog istarskog dijalekta. Lisac je podsjetio kako je u kajkavštini najveći problem s donjosutlanskim dijalektima. "U štokavštini bi nam dobro došao jedan rječnik hrvatskih govornika istočnobosanskoga dijalekta," rekao je.
Jezikoslovac Mijo Lončarić ustvrdio je kako unatoč samostalnoj državi, zbog stalne novčane oskudice još uvijek nemamo cjelovite rječnike triju naših narječja.
Osim hrvatskih jezikoslovaca na dvodnevnom skupu sudjeluju i jezikoslovci iz Poljske, Austrije, Slovenije, Makedonije i BiH.