Uoči skupa, na Hammovoj rodnoj kući u Gatu pokraj Valpova postavljena je spomen-ploča kao trajni hommage tom istaknutom znanstveniku, rekao je na otvorenju predsjednik Organizacijskog odbora Alojz Jembrih.
Filolog Josip Hamm (Gat 1905.-Beč 1986.) ostavio je dubok trag na području slavenskog jezikoslovlja, istraživanju dijalektologije i te je vrijednosti promicao na jednom od najprestižnijih sveučilišta - u Beču, istaknuo je Marko Pranjić, dekan Hrvatskih studija.
Skup će obraditi, među ostalim, Hammovo istraživanje hrvatskoglagoljskih biblijskih knjiga, njegovu Kratku gramatiku hrvatskoga jezika za strance, leksikografski rad, istraživanje dijalektike, podravske štokavštine, paškog govora.
Među predavačima su i dva Hammova nasljednika na mjestu predstojnika Instituta slavistike na bečkom Sveučilištu - Radoslav Katičić i Gerhard Neweklowsky.
Osim o Hammovim znanstvenim doprinosima, sudionici, među kojima su i njegovi bivši studenti, govorit će o Hammu kao intrigantnoj osobi i neumornom istraživaču.
Tridesetih i četrdesetih godina 20. stoljeća Hamm je predavao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio lektor za poljski jezik, a 60-ih odlazi u Beč, gdje postaje voditeljem Katedre za slavistiku. Predavao je i na mnogim europskim sveučilištima.
Okupljene na međunarodnom znanstvenom skupu o akademiku Josipu Hammu pozdravili su i akademici Milan Moguš, predsjednik HAZU-a, te Josip Bratulić i Radoslav Katičić.