Velika obljetnica obilježava se diljem zemlje nizom konferencija, izložaba i javnih rasprava o odnosima između politike i vjere i suživotu različitih vjerskih zajednica.
Temelji vjerskih sloboda i odvajanja crkve i države postavljeni su još Francuskom revolucijom 1789., a laičko načelo, propisano Ustavom, danas je jedan od temelja Francuske Republike.
Zakonom od 9. prosinca 1905. Francuska Republika definirana je kao laička država, a religija je definitivno svrstana u sferu privatnog života. Zakon je označio kraj javnom subvencioniranju religija, ostavivši državi samo mogućnost održavanja postojećih vjerskih objekata.
"Republika jamči slobodu savjesti. Ona jamči slobodu vjeroispovjesti", navodi se u prvom članku zakona i dodaje u drugom: "Republika ne priznaje, ne plaća i ne subvencionira nijednu religiju".
Po riječima francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, zakon je jedan od "stupova" francuskog društva i zemlji omogućuje da živi u "ozračju slobode, sloge i vjerske tolerancije".
Zakon od samog njegova početka prate brojne polemike, koje se zadnjih desetljeća vode uglavnom oko javnog financiranja privatnih škola, većinom katoličkih. Mnogo se raspravlja i o vjerskim simbolima u školama, vjeronauku i, odnedavno, mjestu islama u laičkom društvu, navodi Le Monde.
Prošle su godine tako posebnim zakonom u francuskim javnim školama zabranjene velike vjerske oznake - muslimanske marame, veliki križevi i židovske kapice.
Ministar unutarnjih poslova Nicolas Sarkozy u listopadu je ponovno otvorio raspravu o reviziji zakona, mijenjanog i dopunjavanog već desetak puta, čemu se predsjednik Chirac i premijer Dominique de Villepin žestoko protive. Osnovao je posebno povjerenstvo koje bi mu do lipnja iduće godine trebalo iznijeti svoje prijedloge.
Sarkozy želi "dotjerati" zakon tako da bi država mogla financirati izgradnju i održavanje vjerskih objekata, prije svega džamija, kako islam u Francuskoj ne bi bio pod utjecajem iz inozemstva.
Islam je s oko pet milijuna sljedbenika postao druga religija u Francuskoj, nakon katoličanstva (40 milijuna), protestantizma (milijun) i judaizma (600.000).
Budući da nije bio zastupljen na teritoriju matične Francuske u vrijeme donošenja zakona, islam, kao i budizam, ne koristi pravo na "održavanje" svojeg vjerskog nasljeđa. To nasljeđe, osim toga, gotovo i ne postoji i muslimani teško financiraju svoje držamije bez pomoći iz inozemstva, navodi Le Monde.
Villepin je, primjerice, u tu svrhu, kao ministar unutarnjih poslova, osnovao posebnu zakladu za prikupljanje i distribuciju donacija islamu.
Sarkozyjevo povjerenstvo protestanti su pozdravili, dok katolici i židovska zajednica drže da sadašnju "ravnotežu" u odnosima između države i vjerskih organizacija ne bi trebalo "dirati". Muslimani zaključke povjerenstva očekuju s oprezom, no "zadovoljni" su što se njihovim "problemom" netko bavi, prenosi Le Monde.