Knjigu su predstavili akademik Josip Bratulić i fra Vicko Kapitanović, profesor na splitskom Bogoslovnom fakultetu, te priređivači Josip Lisac, fra Hrvatin Gabrijel Jurišić i časna sestra Terezija Zemljić.
"Knjiga od uspomene" je zapis o početku i ustanovljenju Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku, te o životu Družbe od 1673. do 1784. godine.
Njezin prvi dio sadrži podatke o nastanku Družbe kada je 1673. godine njezina utemeljiteljica Mara Žižić, kasnije sestra Klara, došla s Promine u Šibenik i zajedno se s Katom Burmaz, sestrom Serafinom, nastanila u maloj i siromašnoj kući u šibenskom Varošu. Taj dio knjige, pisan bosančicom i štokavskom ikavicom sadrži i najstariji dokument - molbu za ustanovljenje Družbe.
U drugom dijelu knjige, koji je napisan latinicom i štokavskom ikavicom, nalazi se Pravilo (Regula) pape Leona X. po kojem su živjele redovnice Trećeg reda sv. Franje.
"Kako je Družba sestara franjevki od Bezgrješne najstarija i jedna od rijetkih redovničkih zajednica koje su ponikle na hrvatskom tlu, u Šibeniku, ovo izdanje je povijesno, kulturno i duhovno blago za Katoličku crkvu. Rukopis "knjige od uspomene", kojeg neki nazivaju i relikvijom Družbe sestara franjevki od Bezgrješne, gotovo je tri stoljeća pomno čuvan u šibenskom samostanu ", kazala je na predstavljanju knjige vrhovna poglavarica Družbe, časna sestra Nevenka Grgat.
Dodala je, kako je objavljivanje "Knjige od uspomena" vezano uz trogodišnju pripremu za obilježavanje 300. obljetnice smrti utemeljiteljice Družbe sestara franjevki od Bezgrješne , Klare Žižić, koja je umrla 21. rujna 1706. i za koju je 2004. godine u Šibenskoj biskupiji pokrenut kanonski postupak za proglašenje blaženom i svetom.
Akademik Josip Bratulić istaknuo je, da su sestre franjevke od Bezgrješne, nakon dolaska u gradski predio Varoš, gdje se i danas nalazi njihov samostan, u Šibenik "koji je tada bio na granici s Turskim Carstvom, donijele značajan duh civilizacije, međusobnog podnošenja i pomoći, posebno bolesnima i nemoćnima".