"Izvršnoj vlasti prešlo je u naviku da javno izdaje naloge Državnom odvjetništvu i policiji", ustvrdila je Ingrid Antičević-Marinović (SDP), ocjenjujući da se "građani s pravom pitaju, ako se izdaju nalozi da se nešto pokrene, izdaju li se i da se nešto ne pokrene".
Alarmantim je ocijenila podatak o broju kaznenih djela s nepoznatim počiniteljima, koji se u proteklih pet godina gotovo udvostručio.
Upozorila je da je uglavnom riječ o brutalnim razbojništvima, te da "to govori o neefikasnosti policije, koja vrlo vješto svoju odgovornost prebacuje na pravosuđe, a najčešće na Državno odvjetništvo".
Ocijenila je i da je za rad USKOK-ova Odjela za analitičko praćenje kriminaliteta u državnom proračunu za iduću godinu predviđeno premalo novca, što, smatra, dovodi u rad njegovo ukupno funkcioniranje.
U Vladinu ocjenu da stanje kriminaliteta nije alarmantno, te da je Hrvatska sigurnija od zemalja u okruženju sumnja i Nikola Vuljanić (HNS), koji je ironično poručio da "na granicama moramo dizati šatore, kako bi mogli primiti sve izbjeglice koje će, bježeći pred kriminalom iz zapadnih zemalja, utočište potražiti u Hrvatskoj".
Damira Kajina (IDS) zabrinuo je podatak o ukupnom broju kaznenih prijava, po kojem je, kaže, kazneno prijavljen svaki 44. građanin.
Upozorio je i na manjak kadrova u državnim odvjetništvima, budući da na jednog odvjetnika dolazi 100 kaznenih i 200 građanskih predmeta.
Osvrćući se na rad odvjetništava vezan uz ratne zločine, Kajin je kazao kako je "očito da se vojnicima kupuju jednosmjerne karte za Haag, a nalogodavcima, političarima i novinarima - ništa".
Dražen Bošnjaković (HDZ) Odvjetništvo je pozvao na što skoriju nagodbu u građansko-upravnim sporovima, u kojima se od države potražuje ukupno 4,5 milijardi kuna.
"Nagodbama bi se eliminirao dio kamata i doprinijelo ugledu države, a ne učinimo li to, idućih bi se godina mogli suočiti s velikim problemom isplate", kazao je Bošnjaković.