Izdavač tog reprezentativnog izdanja je Naklada Zadro, koja je dosad objavila veći broj monografija i grafičkih mapa o vodećim hrvatskim slikarima.
Jakov Bratanić (1912. - 2001.) poznati je hrvatski slikar autentičnog likovnog izraza i specifičnog kolorizma, a velik dio njegova opusa vezan je uz zavičajne motive i staru dalmatinsku sakralnu arhitekturu.
Rođen je u Vrbanju na Hvaru, a intenzivno je slikao cijelu drugu polovicu 20. stoljeća iako je po vokaciji povjesničar umjetnosti i pravnik.
Bratanić od 1950. izlaže na samostalnim i skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a djela mu se nalaze u vodećim hrvatskim muzejima i galerijama, te u više privatnih galerija.
Na hrvatskoj likovnoj sceni pojavljuje se 1955. samostalnom izložbom u Muzeju za umjetnost i obrt. Iako je bio autodidakt, kao povjesničar umjetnosti stvorio je vrlo zreli slikarski opus, koji su vrlo rano prepoznali ondašnji likovni kritičari u prvom redu Radoslav Putar, istaknula je likovna kritičarka Nada Beroš.
Podsjetila je kako je nakon prve izložbe Bratanić ponovno u Muzeju za umjetnost i obrt izlagao 1978., a njegova djela likovna kritika svrstala je između arhajskog nadrealizma Antuna Motike, te slikara okupljenih oko Grupe Exat 51, koji su tada bili nositelji avangardnih tendencija u hrvatskoj umjetnosti.
Likovna kritičarka Beroš ocijenila je kako se Bratanić nije svrstao ni u jednu od tih tendencija. Njegova djela mogu se svrstati u magijski idealizam i empatijski realizam, a opus mu je isključivo prepoznatljiv po starohrvatskim crkvama, na izvornoj hrvatskoj baštini.
Drugi dio njegova opusa su simboli i znakovi suprotno figurativnom, a pozabavio se i motivima Vučedola i njegovim prepoznatljivim rekvijem.
Veliki poznavatelj Bratanićeva slikarstva, akademik Tonko Maroević naglasio je, uz ostalo, kako taj slikarski opus karakterizira erudicija, inteligencija i poznavanje građe, te kako je, "prateći modernu europsku umjetnost, Bratanić shvatio da nema sveobuhvatnih tehničkih recepata niti ikakvih neporecivih spasonosnih dogmi".
"U apogeju modernističkih ostvarenja hrvatskoga slikarstva neposredno nakon objave Motikina arhajskog nadrealizma ili prve manifestacije Grupe Exat 52, Bratanić izlazi s doživljenim furističko-esencijalističkim stilom utemeljenim na autentičnom i autohtonom medijevalizmu, na plebejskoj i neoficijelnoj varijanti romanike", rekao je, uz ostalo, Maroević.
Među brojnim poštovateljima Bratanićeva djela promociji Monografije bili su i predsjednik hrvatske Vlade dr. Ivo Sanader et ministar kulture Božo Biškupić.