Najveće oporbene stranke lijevog centra priznaju da su neke reforme potrebne, kako bi se ojačala slovenska ekonomija, ali je veći dio ljevice ipak protiv preradikalnih rezova u socijalnoj politici.
Mladi liberalni demokrati (MLD), juniorsko krilo najjače oporbene stranke, najavilo je nakon subotnjih demonstracija na Kongresnom trgu u Ljubljani da su najavljene reforme spremne srušiti i organiziranjem referenduma. Iako je premijer Janša rekao da su demonstracije preuranjene i da postoji mogućnost za kompromis sa sindikatima, mladi liberalni demokrati najavili su da bi svaki zakonski prijedlog vlade iz reformnog paketa, osobito one povezane sa 20-postotnim PDV-om, smanjenim otpremninama i ukidanju dodataka na plaće iz radnog staža, mogli blokirati referendumom.
Za izvođenje referenduma na kojima bi glasači odlučivali je su li za ili protiv reformi bilo bi potrebno skupiti 40.000 potpisa birača. To ne bi bilo teško s obzirom da najveće sindikalne središnjice govore da Janša priprema "pogreb socijalne države" i s obzirom da reformama nije naklonjena većina studenata i omladine, potaknuta najavama o uvođenju obveznih školarina i plaćanju studija. To bi, kako navode njihovi predstavnici, socijalnu sliku države opet moglo vratiti 60 godina unatrag, kad su studirati mogla samo djeca najbogatijih.
Na strani vlade i njenih reformi su mlađi ekonomisti i stručnjaci, mnogi od njih sa diplomama koje su stekli u inozemstvu. Jedan od njih, makroekonomist Mičo Mrkaič koji je doktorirao u SAD-u i za kojega se govori da će uskoro dobiti mjesto u Međunarodnom monetarnom fondu ili Svjetskoj banci, jedan je od planera reformi koje je prihvatila Janšina vlada. On je u poslovnom listu "Finance" sindikalne prosvjede i tvrdnje da će u Sloveniji umrijeti socijalna država i radnička prava ocijenio "običnom socijalnom demagogijom" od strane sindikata naviklih na nekadašnju ulogu u starom sistemu.
Sindikatima koji tvrde da su za "švedski" model socijalne države nije jasno da nordijskog socijalnog modela, a kamoli produktivnosti nikada nije bilo, navodi Mrkaič. On u svom članku dokazuje da su reforme potrebne i da su rezultat globalnih kretanja u ekonomiji, a izvode ih i nordijske države. Osim toga, upravo nordijske države imaju visoke stope poreza, pa Danska npr. ima jedinstveni porez od 25 posto, a takav je način poreznog sustava jako pomogao u ekonomskoj ekspanziji baltičkih država i Slovačke. Upravo je sadašnja snižena stopa PDV-a od 8,5 posto "antisocijalna", tvrdi Mrkaič, jer medicinske, komunalne i druge usluge, te hranu čini jednakim opterećenjem i za nove bogataše i za srednji i niži sloj, a reforme bi pomogle da se te razlike umjesto PDV-om rješavaju socijalnim dodacima izvan radnog odnosa.