Istraživanje je provedeno u rujnu, metodom osobnog intervjua na uzorku od tisuću stanovnika Hrvatske, a dio je međunarodnog kontinuiranog FMDS (Financial Market Data Service) projekta za 2005. godinu.
Od ukupnog broja ispitanika, bez obzira jesu li bankovni klijenti ili ne, 57 posto ih uopće ne štedi ni na koji način, a životno osiguranje koje ima 16 posto ispitanika na drugom je mjestu mogućih načina štednje.
Gotovinski, auto, stambeni ili neki drugi kredit ima 26 posto anketiranih, a 42 posto koristi dozvoljeni minus po tekućem računu.
Većina građana, oko 82 posto, koristi bankovne usluge, a najviše njih, 76 posto, koristi tekući kunski račun. Istovremeno, 59 posto ima bankomat karticu, 39 posto čekove, 21 posto žiro račun, a 20 posto kreditne kartice.
Telebanking, odnosno internet bankarstvo zastupljeno je kod 8 posto 'bankovne populacije'.
U proteklih šest godina praćenja bankarskog tržišta na privatnim korisnicima, pokazao se pad udjela korisnika čekova, dok je stabilan segment korisnika dozvoljenog minusa po tekućem računu.
Istovremeno, u porastu je broj korisnika tekućih računa i debitnih kartica, a smanjuje se udio onih koji imaju a vista štednju, dok je stabilan udio korisnika oročene štednje.
U odnosu na 2000. godinu, narastao je udio građana koji samostalno odabiru svoju glavnu banku. Takvih je u 2000. godini bilo 44 posto, a danas ih je 59 posto. Ipak, još uvijek 34 posto klijenata ne odabiru sami svoju glavnu banku već to ovisi o izboru poslodavca.
Da su klijenti dosta zadovoljni svojim bankama pokazuje 40 posto anketiranih koji bi sigurno preporučili svoju glavnu banku i još 43 posto koji bi ju vjerojatno preporučili.
Poboljšala se i percepcija sigurnosti štednje u bankama. Dok je u 2000. godini samo je 20 posto ispitanika navelo da nema rizika za sigurnost štednje u Hrvatskoj, ove godine 44 posto anketiranih smatra da uopće nema rizika, 21 posto misli de je rizik mali, 21 posto da je srednji, a samo 14 posto da je velik.