U strukturi ukupnih depozita najznačajniji su štedni i oročeni devizni depoziti, koji su iznosili 86,9 milijardi kuna, s udjelom od gotovo tri četvrtine. Ostalo, 27,5 milijardi kuna, su kunski depoziti.
U rujnu prošle godine ukupni su depoziti iznosili 103,57 milijardi kuna, što znači da su u godinu dana povećani 10,8 milijardi kuna, doznaje se u Hrvatskoj narodnoj banci.
Po podacima HNB-a za rujan, ukupni štedni i oročeni depoziti stanovništva dosegnuli su gotovo 87 milijardi kuna, od čega je kunskih depozita bilo 14,5 milijardi kuna, a ostalo su devizni. U godinu dana ti su depoziti narasli više od 9,21 milijardu kuna.
Oročeni depoziti u stambenim štedionicama krajem rujna ove u usporedbi s istim mjesecem lani povećani su milijardu kuna, na 4,9 milijardi kuna.
Na Svjetski se dan štednje cijeli svijet još snažnije okreće samom pojmu štednja, starom koliko i čovječanstvo. Prilika je to za ponavljanjem općih zasada štednje, koja se kroz vrijeme javlja kao jedan od bitnih elemenata ljudske opstojnosti. Sam razvoj štednje u uskoj je svezi sa stupnjem kulture naroda i pojedinca i - iako se kroz prošlost mijenjala - uglavnom podsjeća na novac.
Građani su uvijek nastojali štednjom novca ostvariti osobnu materijalnu neovisnost i sigurnost zbog čega je štednja novca imala i ima gotovo uvijek jasan cilj, smisao i svrhu te nije riječ o samo o odgađanju potrošnje, nego o planiranju stanovitih želja i potreba.
U 19. stoljeću ostvarena je povoljna klima za osnivanje prvih štedionica od kojih su neke potkraj prošlog stoljeća počele propagirati kućne štedne kasice što su se danas udomaćile skoro u svakoj obitelji.
U novije doba slavi se Svjetski dan štednje, kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31. listopada 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize, koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja, koji su predstavljali oko stotinu milijuna štediša.
Svjetski se dan štednje, 81 godinu nakon kongresa u Milanu, obilježava i dalje širom svijeta. Većinom su to danas skromnije proslave primjerene društvenom i gospodarskom trenutku. Iskustva pokazuju da se taj dan najčešće obilježava darovanjem štednih kasica, štednih knjižica sa simboličnim ulozima, nagrađivanjem najstarijeg štediše i sl.
Ove godine, kao i ranijih, bankari sredstva za proslavu Dana štednje u najvećem broju slučajeva daruju u dobrotvorne svrhe, dajući donacije - humanitarnim i karitativnim udrugama, ustanovama za skrb invalida ili domovima i centrima za djecu i mladež, kulturnim donacijama.