"Tužiteljstvo se protivi razdvajanju postupaka a svoje argumente iznijet ćemo na raspravi u utorak, 29. studenoga", izjavila je glasnogovornica.
Zbog Miloševićeve bolesti, koja je u posljednja tri tjedna tri puta dovela do odgode suđenja, danas je raspravno vijeće za 29. studenoga zakazalo raspravu o mogućem odvajanju optužnice za Kosovo, po kojoj je gotovo dovršen dokazni postupak obrane, kako bi se suđenje u tom dijelu zaključilo i donijela presuda.
Suđenje bivšem jugoslavenskom predsjedniku, koje je počelo 12. veljače 2002., prema prvotnim se nalozima vijeća trebalo odvijati odvojeno prema optužnicama za zločine na Kosovu, u Hrvatskoj i BiH. No nakon žalbe Tužiteljstva Žalbeno vijeće ICTY-a odlučilo je objediniti postupke.
Ideja razdvajanja postupaka posljednji je puta aktualizirana u srpnju 2004., prije početka izvođenja dokaza obrane, no i tada se tome protivilo Tužiteljstvo kao i optuženi Milošević.
U odluci o zakazivanju rasprave za 29. studenoga suci ističu da je Milošević potrošio 75 posto od 150 radnih dana koliko mu je dodijeljeno za obranu, koncentrirajući se isključivo na obranu od optužbi za zločine na Kosovu dok se od optužnica za Hrvatsku i BiH gotovo nije ni počeo braniti.
Ustrajući na taktici da ne otvara optužnice za Hrvatsku i BiH, Milošević je sud doveo u situaciju da mu mora odobriti dodatno vrijeme za izvođenje dokaza jer se u suprotnom dovodi u opasnost da suđenje bude proglašeno nepoštenim, ocijenili su pravni stručnjaci i promatrači suđenja.
Milošević je 16. listopada zatražio dodatnih 100 radnih dana za obranu, najavljujući još 15 svjedoka za Kosovo, 74 za Hrvatsku i 106 za BiH, o čemu vijeće još nije odlučilo.
Požalivši se na ozbiljne zdravstvene probleme i preporuke liječnika, Milošević je 14. studenoga zatražio šest tjedana stanke u suđenju kako bi se oporavio. Ni o tom zahtjevu suci nisu odlučili.
Od ukupno 66 točaka objedinjene optužnice, Miloševića se po pet točaka tereti za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja na Kosovu 1998/99., po 32 točke za zločine u Hrvatskoj 1991.-95. i po 29 točaka za zločine u BiH, uključujući i genocid.