"To je birokratski i knjigovodstveni proračun koji najprije želi zadovoljiti propise MMF-a, a potom jedinice lokalne samouprave u kojima je HDZ na vlasti te HDZ-ove koalicijske partnere posebno Hrvatsku stranku umirovljenika što će biti prilično teško", ustvrdila je Dragica Zgrebec na brifingu s novinarima u sjedištu SDP-a.
Zgrebec smatra da se u poljoprivredu, koja je najveći kamen spoticanja u pregovorima za članstvo u EU, ulaže malo i premalo, posebno u dugo najavljivani program navodnjavanja i dugogodišnje nasade - voćnjake i vinograde. Pritom je navela da se ni u 2004. i 2005. obaveze prema onima koji su poslovali s državom nisu podmirivale (otplata za pšenicu i sl.). Dodala je i da će područja od posebne državne skrbi, otoci i brdska područja u 2006. ostati na istom ili će dobiti manje novca nego dosad.
Predsjednik SDP-a Ivica Račan je ocijenio da Hrvatska gubi vrijeme zbog nerazvojne politike sadašnje Vlade, a taj će gubitak, dodao je, morati nadoknaditi sljedeća Vlada. "Ne provodi se reforma niti restrukturiranje gospodarstva pa postoji opasnost da nam ponovno EU bude kriva jer nameće restrikcije", rekao je Račan.
Mato Crkvenac je potvrdio da proračun za 2006. znači preživljavanje, "za neke sve teže i mučnije". Napomenuo je da je zaduživanje u inozemstvu usporeno, ali da je unatoč tome inozemni dug s 19,8 milijardi eura 2003. narastao na 24 milijarde u 2005., a uz to je i unutarnji dug povećan za 20 milijardi kuna. Crkvenac je također ocijenio da se država dovela u situaciju da previše ovisi o turizmu.
Ljubo Jurčić je upozorio da stopa gospodarskog rasta, koja se od 1999. do 2002. stalno povećavala, neprestano pada što znači da će doći do stagnacije gospodarskih aktivnosti.
Vlada je i u novom proračunu izabrala liniju manjeg otpora jer je to tek kopija ovogodišnjeg proračuna uz malo kozmetike što će rezultirati ubrzanom, a to znači lošom privatizacijom i smanjivanjem ekonomskog bogatstva, smatra Jurčić.
Mogućnosti za povećanje stope rasta Slavko Linić vidi u većem ulaganju prije svega u energetiku i prometnu infrastrukturu jer te investicije ne opterećuju direktno državni proračun, a donose zaradu.
"Ako država ne ulaže u energetiku i infrastrukturu, brodogradnju, željeznice i poljoprivredu ni privatni sektor neće ulagati u razvoj nego isplaćivati dividende", kaže Linić.
Takvom politikom bogati postaju bogatiji, a siromašni još siromašniji, smatraju u SDP-u i zaključuju kako se čini da je aktualna hrvatska Vlada "uključila automatskog pilota" u upravljanju državom.