U tijeku tri radna dana ugledni svjetski znanstvenici i stručnjaci raspravit će mnoge teme, među kojima su, pitanje vlasništva rezultata znanstvenih istraživanja, granice genetike, pitanja demografije, kulture mira i sigurnosti, ljudske odgovornosti za evoluciju, zapošljavanja u globalnome društvu znanja, budućnosti novca te globalizaciji u odnosu na ljudska prava i vladavinu prava.
Generalnu skupštinu otvorio je predsjednik WAAS-a Walter Truett Anderson ukazujući na potrebu da se velika dostignuća u znanosti razmotre na ozbiljan i sustavan načina zbog njihove opće društvene relevantnosti.
Uvodna izlaganja održali su predsjednik Organizacijskoga odbora skupa akademik Ivo Šlaus i povjerenik Europske unije za istraživanja i razvoj Janez Potočnik, a sudionicima je prigodno govorio i hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac.
Govoreći o tomu zašto je i kako je moguće izgraditi društvo znanja, akademik Ivo Šlaus rekao je da je ta ambiciozna tema izuzetno važna za naš vrlo kompleksan svijet koji je i prvo globalno društvo.
U tome je globalnom društvu, istaknuo je, pak imperativ traganje za alternativnim izvorima energije, pri čemu moramo biti svjesni da je znanje jedini nepotrošiv izvor energije, a ljudi njegov izvor.
Na tom putu susrećemo se s prirodnim opasnostima, ali i s činjenicom na koju je ukazao Bertrand Russel da opasnosti danas više dolaze od ljudi nego od prirode pa je zato potrebno, istaknuo je Šlaus, eliminirati nasilje, rat i terorizam te neznanje.
Ministar Primorac upoznao je sudionike s promjenama koje je Hrvatska postigla na području znanosti i obrazovanja spomenuvši uvođenje Hrvatskoga nacionalnog obrazovanog standarda (HNOS) i završetak prve faze provedbe Bolonjskoga procesa.
Primorac je posebice zahvalio europskome povjereniku Janezu Potočniku na tomu što je Hrvatska, u posljednjih šest mjeseci sudjelovala u 6. okvirnom programu EU (FP 6) bez obzira na to što još nije potpisan sporazum o njezinu sudjelovanju, a što će biti učinjeno danas.
Izlaganje europskog povjerenika Janeza Potočnika bilo je usredotočeno na tri teme - globalizaciju, društvo znanja kao izazovu bez kojega nema budućnosti te europskomu projektu na globalnoj razini.
Istaknuvši da je znanje za Europu jedini put ako ona želi biti svjetski konkurentna u sve zahtjevnijoj utakmici, Potočnik je ustvrdio da je Europi u ovome trenutku nužno potreban pozitivan gol - udvostručenje proračuna za znanost i istraživanja.
Svjetska akademija umjetnosti i znanosti osnovana je 1960. i danas ima oko 500 članova- istaknutih pojedinaca čiji je rad relevantan na svjetskoj sceni, među kojima je i sedam članova iz Hrvatske, a i prvi državnik kojega je primila Svjetska akademija - hrvatski je predsjednik Stjepan Mesić.