U toj bi se žurbi mogao ugroziti sustav kontrole koji danas dobro funkcionira, npr., u nadzoru mirovinskih fondova, upozorava oporba koja, u načelu, nije protiv objedinjavanja.
Žurba, smatra Željka Antunović (Klub SDP-a), upozorava da se iza navodne želje da se sve kvalitetno riješi krije nešto drugo.
Kuloari kažu da se iza toga skriva pojedinačni interes ljudi koji su dijelom u radnoj skupini pripremali predloženi zakon i koji bi sutra trebali sjesti na pet stolica u Agenciji, kaže Antunović.
Ti će ljudi, tvrdi, po predloženom zakonu, ali i po tome kako je uređen sustav imati bezgraničnu moć, moć kakvu nemaju ni predsjednik države, ni Vlade.
Silvano Hrelja (HSU) zamjera što se iz zakona ne iščitava bit, da se kroz njegovu provedbu osigura izdvojen nadzor mirovinskih fondova, štedno-kreditnih zadruga i osiguravajućih društava.
Pita se i hoće li se moći naći dovoljno kvalitetnih stručnjaka koji znaju nadzirati i fondove i društva i zadruge.
Tonči Tadić pak prenosi stav Kluba HSP-a da bi štedno-kreditne zadruge morale biti u skupini s bankama i nadzirane od HNB-a.
HDZ je, kaže Šime Prtenjača, da do objedinjavanja triju institucija dođe čim prije, a sve radi sigurnosti nebankovnog sektora.
Vladin je prijedlog da s početkom 2006. financijske institucije nebankovnog sektora nadzire Agencija koja bi objedinila Komisiju za vrijednosne papire, Hagenu i Direkciju za nadzor društava osiguranja.
Agencija bi preuzela nadzor nad sektorom čija imovina prelazi 40 milijardi kuna, dok bi nadzor nad bankama i dalje ostao u nadležnosti Hrvatske narodne banke.
Agencija bi odgovarala Hrvatskom saboru, a brinula bi za stabilnost financijskog sustava, te nadzor zakonitosti poslovanja.
Imala bi upravu od pet članova koje bi imenovao i razrješavao Hrvatski sabor na Vladin prijedlog.
Sabor je danas, također po žurnom postupku, raspravio izmjene zakona o
deviznom poslovanju i Carinskog zakona.
Rad je nastavio raspravom o novom zakonu o državnim potporama.