Istog su mišljenja i stanovnici Istre, od kojih se, u nešto ranije provedenoj anketi, također 74 posto izjasnilo protiv prodaje nekretnina stranicima, a tek 22 posto se s takvom se prodajom slaže.
Najnovija anketa među Zagrepčanima, naveli su iz InfoNekretnina, provedena je na uzorku od 700 ispitanika, djelomice na terenu, a dijelom telefonskim putem.
Na upit da li bi stranom državljaninu prodali nekretninu ako bi im ponudio tri puta više novca od domaćeg kupca, negativno je odgovorilo 68 posto Zagrepčana.
Najviše bi ispitanika pak, njih 46 posto, najradije nekretninu prodali njemačkim državljanima, 12 posto državljanima Italije, 10 posto državljanima Austrije, a 6 posto državljanima Irske.
Donošenje zakona kojim bi se onemogućila prodaja nekretnina stranim državljanima podupire 72 posto stanovnika Zagreba, dok među ispitanicima u Istri donošenje takvih propisa podržava njih 58 posto.
Protiv zakonskog onemogućavanja kupnje nekretnina stranicima izjasnilo se 28 posto anketiranih građana Zagreba te 35 posto ispitanika u Istri.
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija o prodaji nekretnina stranim državljanima, koje prenose Infonekretnine, do sada su pozitivno riješena 3553 zahtjeva stranaca za kupnjom nekretnina, i to uglavnom na Jadranu.
Pritom je najviše kupnja nekretnina, 2102, odobreno njemačkim državljanima.
Najviše nekretnina stranim državljanima prodano je na području Istarske županije (34 posto) i Primorsko-goranske županije (29 posto).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji prodano je je 11 posto od ukupna broja nekretnina prodanih strancima, u Zadarskoj 7 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj 1 posto, a u ostalim županijama još 11 posto od ukupna broja nekretnina prodanih strancima..
Prema tim podacima, u 2004. je zaprimljeno 1646 zahtjeva stranih fizičkih i pravnih osoba za stjecanje prava vlasništva nad nekretninama u Hrvatskoj. A samo u razdoblju od siječnja do kraja rujna 2005. zaprimljeno je još 1570 zahtjeva.
Uz to, po neslužbenim procjenama, strani državljani često kupuju nekretnine putem tvrtaka otvorenih u Hrvatskoj.
Stoga se procjenjuju da je broj nekretnina u vlasništvu stranih državljana znatno veći od broja odobrenih zahtjeva za stjecanje nekretnina u Hrvatskoj.