"Zagreb je srednjoeuropski grad poput Graza ili Klagenfurta, pun novih automobila i dobro odjevenih ljudi. Gradi se. Gospodarstvo je stabilno i raste - prošlogodišnja je stopa iznosila približno četiri posto. Inflacija je znatno niža nego u većini država istočne i srednje Europe. Prema prihodima po glavi stanovnika, Hrvati su dvostruko bogatiji od Rumunjske i Bugarske. Pravo siromaštvo je rijetko, bar u Zagrebu", piše hamburški list upozoravajući, međutim, da Zagreb nije Hrvatska.
"Više od polovine nacionalnog proizvoda nastaje u glavnom gradu i njegovoj okolici, a ostvaruje ga manje od četvrtine stanovništva. Ostale je dijelove zemlje gospodarski rast zaobišao, a pojedinim krajevima zarade su i do 40 posto manje od prosjeka. Iza fasade političke i makroekonomske stabilnosti kriju se duboke pukotine", ističe ovaj hamburški tjednik i podsjeća na ocjene Transparency Internationala, koji je na indeksu percepcije korumpiranosti Hrvatsku smjestio na 67. mjesto i washingtonske fondacije Heritage koja je, glede slobode gospodarstva, Hrvatsku smjestila na začelju.
"Hrvatska prije svega ima tri problema: Politički je opterećena 'samozadovoljnom' kastom političara koji govore o reformama, ali otežu s njihovom provedbom. Društveno je opterećena zastarjelim sustavom pravosuđa 'na čije odluke treba vječno čekati'. A ekonomski trpi od napuhanog, nepokretnog državnog aparata, u kojem nije bitno stručno znanje, nego veze i vezice. U nekim ministarstvima i brojnim tijelima uprave još uvijek glavnu riječ vodi politička mreža koja je nastala u devedesetima", ocjenjuje Die Zeit.
Hrvatskoj međutim teške i bolne godine tek predstoje a to se, konstatira Die Zeit, prilikom posjeta Zagrebu i kod listanja ekonomskih statistika vidi tek na drugi pogled. Autor teksta teškoće s kojima se suočava hrvatsko gospodarstvo ilustrira problemima s kojima se suočava hrvatska brodogradnja. Iako treća u Europi brodogradnja ostvaruje tek osminu hrvatskog izvoza, još je uvijek u državnim rukama a njezinu privatizaciju koče lokalni političari, piše hamburški list.
Die Zeit kao hravtske probleme ističe i deficit u državnom proračunu opterećenom subvencijama, te inozemni dug koji je dostigao 80 posto BDP-a i vanjskotrgovinski minus. Ulaganja stranaca statistički ne izgledaju loše, nastavlja list, ali "za razliku od novoprimljenih zemalja Europske unije, jedva da se ulaže u nova radna mjesta ili grane orijentirane na izvoz. Glavnina novca slila se u banke i telekomunikaciju".
"Danas stranim ulagačima život zagorčavaju nerazjašnjeni imovinski odnosi, nejasan unos u gruntovnice i korumpirana birokracija. Osim toga plaće i socijalna davanja u Hrvatskoj razmjerno su visoka", napominje se u članku.
"No, i pored svih manjkavosti ova zemlja ima što za ponuditi. Pored ekonomske stabilnosti Hrvatska ima atraktivnu obalu, izgrađenu cestovnu mrežu, srazmjerno jake investicije u znanost i dobro obrazovane zaposlenike. (...) K tomu još Hrvatska može predstavljati vrata za Balkan, ako se ta regija uspije politički stabilizirati. Puno toga će jamačno ovisiti o tome hoće li konzervativna vlada Ive Sanadera uspjeti svladati ono što jedan strani promatrač naziva 'kamenom oko vrata Hrvata', a to je osjećaj da im Europa takorekuć duguje prijam", piše Die Zeit koji kao uspješne primjere hrvatskog gospodarstva uz ulaganja njemačkih tvrtki Siemens i Freudenberger navodi i povijest razvoja tvrtke zagrebačkog poduzetnika Emila Tedeschija koja je ove godine preuzela i hamburšku tvrtku Haleko s 275 zaposlenih i 60 milijuna eura prometa godišnje.
Središnja hrvatska banka "jedna od institucija koje najbolje funkcioniraju u zemlji te je jedno od rijetkih mjesta u kojima glavnu riječ vodi mlada hrvatska inteligencija", nastavlja list navodeći ocjenu zamjenika direktora hrvatske nacionalne banke, Borisa Vujčića kako se u Hrvatskoj "ima još toga za napraviti", ali se napreduje. "No, da li je to dovoljno brzo. Mnogi se nadaju da će se u Hrvatskoj dogoditi ono što se do sada u pravilu dogodilo svim istočnoeuropskim zemljama: da perspektiva ulaska u Europsku uniju u vladi i upravi u stranu miče one koji oklijevaju i koče", ocijenio je Vujčić za Die Zeit čijom ocjenom list, po DW-u, zaključuje članak.