"Bez stabilne i demokratski organizirane BiH nema stabilnosti ni u regiji u kojoj živimo ni u Europi kojoj težimo", rekao je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić na zasjedanju Igmanske inicijative, međunarodne koordinacije 140 nevladinih udruga iz Hrvatske, Srbije i Crne Gore te Bosne i Hercegovine, koje je bilo posvećeno desetogodišnjici Daytonskog sporazuma i sljedećim koracima suradnje između potpisnica tog ugovora: BiH, Hrvatske i SiCG.
Po Mesićevim riječima, Daytonski sporazum "sve više postaje zaprekom za bilo kakve dublje reforme", pa ga, kako je rekao, treba nadograđivati i prilagođavati zahtjevima trenutka i razdoblja što je pred nama.
Mesić je naglasio kako će u predstojećim reformama Daytonskog ustava BiH ključno biti ostvarivanje pune ravnopravnosti konstitutivnih naroda, ali, upozorio je, ne u njihovoj getoizaciji.
"Rješenje vidim u uspostavljanju građanskog društva u kojem je unutarnja organizacija države isključivo administrativne prirode i u kojoj nitko ne ostvaruje bilo kakva prava na osnovi nacionalne pripadnosti, nego isključivo na osnovi građanske ravnopravnosti. Ta ravnopravnost, naravno, uključuje i ono što bismo uvjetno mogli nazvati pravom na nacionalne posebnosti, kao što su upotreba vlastitog jezika i pisma", kazao je Mesić.
Predsjednik SiCG Svetozar Marović istaknuo je kako je došlo vrijeme da se preispitaju dometi Daytonskog sporazuma i njegove povijesne vrijednosti.
"Građani BiH su najpozvaniji za to preispitivanje"; istaknuo je Marović dodavši kako će SiCG poduprijeti svaki sporazum u BiH o kojem se dogovore sva tri konstitutivna naroda. Marović je na taj način neizravno nagovijestio da bi Državna zajednica SiCG, koja se do sada protivila izmjeni Daytonskog sporazuma, ubuduće bila spremna prihvatiti odstupanje od tog sporazuma.
Član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić naglasio je kako je sadašnji ustroj BiH prepreka za njenu euroatlantsku integraciju. Tihić se zauzeo za, kako se izrazio, građansku BiH, decentraliziranu na multietničke regije, usprotivivši se davanju nacionalnih imena ustanovama, gradovima i poduzećima u BiH, osim kada je riječ o kulturnim i humanitarnim društvima.
Na današnjem zasjedanju zajedničku su izjavu potpisala vodstva krovnih članica Igmanske inicijative: Forum demokratske alternative iz Sarajeva, Građanski odbor za ljudska prava iz Zagreba i Centar za regionalizam iz Novog Sada. Ove tri krovne nevladine organizacije u Igmanskoj inicijativi okupljaju 140 nevladinih organizacija iz BiH, RH i SiCG. Zajedničkom izjavom se uz ostalo, ocjenjuje kako je životna realnost nadrasla Daytonski sporazum pa zato treba tražiti nove forme i okvire za životne potrebe građana BiH. Zajedničkom izjavom također se zagovara i nemiješanje u unutarnje stvari drugih država.
Predsjednik RH Stjepan Mesić, predsjednik SiCG Svetozar Marović i član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić nisu prihvatili ponudu da, na završetku zasjedanja Igmanske inicijative u ponedjeljak u Sarajevu, potpišu tekst zajedničke izjave o Daytonskom sporazumu i o odnosima triju susjednih zemalja.
Mesić je novinarima izjavio kako on, Marović i Tihić nisu potpisali zajedničku izjavu, jer se članovi Predsjedništva BiH nisu mogli dogovoriti o njezinu sadržaju.
"Članovi Predsjedništva BiH nisu mogli doći do zajedničkog stajališta u vezi teksta izjave koju smo htjeli potpisati uz neke izmjene", rekao je Mesić ne precizirajući na koje je izmjene mislio.
Dužnosnici Igmanske inicijative objasnili su kako su nesporazumi u Predsjedništvu BiH nastali jer je ured hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ive Mire Jovića insistirao da se u tekst izjave unese više sadržaja s nacionalnim vrijednostima i kriterijima, dok je ured bošnjačkog člana Predsjedništva Sulejmana Tihića tražio suprotno, da se u tekstu izbjegavaju nacionalne odrednice i nacionalni kriteriji.
Ured srpskog člana Predsjedništva BiH Borislava Paravca nije pokazivao aktivnost u dogovaranju teksta zajedničke izjave, ali se ipak protivio prijedlozima za izmjenu Daytonskog sporazuma.
Čelnici triju država, sudjelujući na nekim ranijim zasjedanjima ove inicijative, usvajali su i zajedničku izjavu vezanu uz glavnu temu koja je bila i povod okupljanja.