Nešto više od godinu dana nakon uvođenja 1. siječnja 2004. reforma poreznog sustava u Slovačkoj, čija je središnja točka uvođenje ujednačene porezne stope, predstavlja uspjeh za sve slojeve stanovništva a bilanca bi bila još pozitivnija kada bi već sada bili vidljivi i njezini srednjoročni i dugoročni efekti", ustvrdio je Mikloš.
Slovačka spada među članice EU s najnižim poreznim stopama za najviše porezne razrede ali još je važniji element pojednostavljenje poreznog sustava, naglasio je slovački ministar financija, ističući da je za razliku od Rusije, Rumunjske i Ukrajine, koje su provele slične reforme, Slovačka radikalno ukinula sve propise o iznimkama i mogućnosti odbitaka. Upravo su taj rezultat reforme pohvalili i predstavnici poduzeća.
Ipak, nije moguće dokazati jesu li tvrtke zbog te porezne reforme odlučile preseliti u Slovačku i koliko je tvrtki to učinilo budući da na donošenje takve odluke utječe više faktora.
Oporbeni političari ali i predsjednik Ivan Gašparovič opetovano su pak isticali da inozemne tvrtke ne dolaze u Slovačku "zbog nekakvih reformi" već zato što plaće u Slovačkoj spadaju među najniže u EU.
Po računicama navedenim u studiji, plaće građana sa zakonom definiranim minimalnim primanjima od 177 eura realno su porasle tijekom 2004 za 3,1 posto a najniže mirovine za 0,4 posto.
Plaće građana s višim primanjima zabilježile su viši rast zbog ukidanja nekadašnjih najviših poreznih razreda, potvrđuju autori studije, tvrdeći ipak da su općenito gledano svi slojevi aktivnog stanovništva na dobitku.
Stvarni su gubitnici tek "gospodarski neaktivni" građani, odnosno nezaposleni i primatelji socijalne pomoći, "a njih se i ne želi nagraditi", naglasio je slovački ministar financija prilikom predstavljanja studije.
Autori su odbacili računice koje pokazuju da su gubitak pretrpjeli i oni sa srednjim primanjima. Iako plaćaju više poreze nego ranije, bilježe i rast realnih plaća pa su na koncu ipak na dobitku, tvrde oni.
Slovački ministar financija Mikloš pozitivno je ocijenio fiskalni efekt reforme: iako su prihodi od poreza niži nego u razdoblju prije reforme, premašili su prognoze. Sve su grupe stanovništva 2004. plaćale manje poreze nego prije reforme, što je prouzročilo smanjenje prihoda od poreza od 176 milijuna eura odnosno 0,5 posto BDP-a. No, značajan gospodarski rast BDP-a od 5,5 posto i blagi rast realnih plaća nadoknadili su taj gubitak.