Knjiga, kao skraćeno izdanje autorovog doktorata koji je 1999. obranio na francuskoj Sorbonni, predstavlja znanstveni prikaz kako se francuska politika odnosila prema Hrvatskoj kao dijelu Austro-ugarske monarhije, a potom i u Kraljevini SHS koja je od svoga osnutka uživala punu potporu Francuske.
U prvom dijelu govori o Hrvatskoj uoči Prvog svjetskog rata te jačanju jugoslavenstva u hrvatskoj političkoj eliti, drugi dio obuhvaća ratna vremena i djelovanje hrvatskih političkih emigranata Ante Trumbića i Frana Supila te njihova razmimoilaženja sa Srbijom oko koncepcije stvaranja južnoslavenske države.
Treći dio autor je posvetio propasti Trumbićeve ideje i stvaranja Kraljevine SHS u kojoj je dominantnu ulogu imala Srbija, a prikazuje i stav službene Francuske prema hrvatskom pitanju, posebno nacionalnom pokretu pod vodstvom Stjepana Radića.
Osnovna Kovačeva teza je ta da je tadašnja Francuska pridonijela stvaranju centralizirane zajedničke južnoslavenske države pod vodstvom Beograda, a zbog percepcije Hrvata kao germaniziranog te stoga potencijalno nelojalnog elementa.
Kovač polazi od toga da se Pariz gotovo isključivo oslanjao na srpsku političku i vojnu elitu, da nije vodio računa o potrebi udovoljavanja "frustriranim" narodima Kraljevine (Hrvatima), što je, smatra, i onemogućilo ostvarenje francuske zamisli o Kraljevini SHS kao čvrstom bedemu protiv germanskog ekspanzionizma.
No, ističe Kovač, ti su se odnosi krajem stoljeća promijenili, a posebno nakon što je Hrvatska izborila samostalnost i čvrsto se opredijelila za članstvo u EU, pa Francuska danas razvija prijateljske odnose s Hrvatskom i ističe je kao primjer uspješne društvene i gospodarske preobrazbe među državama bivše SFRJ.
Da je to uistinu tako potvrdio je na promociji knjige francuski veleposlanik u Hrvatskoj Francois Saint-Paul, naglasivši da Francuska snažno podupire hrvatske napore u približavanju EU.
Zahvalio se autoru na povijesnom prikazu povezanosti dviju država i naroda, rekavši da o sve većoj bliskosti Francuza i Hrvata svjedoči rekordni dolazak francuskih turista na Jadran ovoga ljeta.
O knjizi su govorili i akademik Franjo Šanjek, koji njezin najveći doprinos vidi u popunjavanju historiografske praznine, te zamjenik ravnatelja Instituta Stjepan Marković, također uvjeren da će knjiga promijeniti stavove iz stranih izvora u kojima se Hrvatska nije uvijek objektivno prikazivala.
Kovač je, pak, izrazio nadu da će njegov uradak potaknuti mlade povjesničare da, kao što je i on činio, 'prorovare' arhivima zapadnoeuropskih država i istraže do sada nepoznata područja iz hrvatske i europske povijesti.
Knjigu je izdala nakladnička kuća "Dom i svijet".