Preliminarni rezultati istraživanja koje su 2003. proveli Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet među 1500 poslodavaca s otvorenog tržišta, pokazuju da 73,7 posto hrvatskih poslodavaca nema nikakva iskustva u radu s osobama s invaliditetom.
Među najveće poteškoće koje bi poslodavcima predstavljalo zapošljavanje tih osoba navode potrebu prilagodbe radnog mjesta invalidu, pomoć koju bi mu trebali pružiti drugi zaposleni, te teškoće u komunikaciji sa suradnicima.
"U otvorenom gospodarstvu danas je zaposleno oko 50.000 osoba s raznim stupnjevima invalidnosti, a početkom 90-ih bilo ih je oko 150.000", istaknula je predsjednica SSSH-a Vesna Dejanović.
Ništa bolje nije ni u zaštitnim radionicama u kojima je od 3500 zaposlenih početkom 2000. danas ostalo svega 500-tinjak.
Dejanović je upozorila i na velik broj osoba u invalidskoj mirovini, čak 234.212, od kojih više od 23.000 prima između 500 i 1000 kuna mjesečno.
Upozorila je da bi broj invalida rada u Hrvatskoj mogao stalno rasti zbog loše primjene Zakona o zaštiti na radu, posebice zato što ne postoji mogućnost kontrole primjene tog zakona kod poslodavaca koji zapošljavaju manje od 20 osoba.
Osobama s invaliditetom danas je zapošljavanje otežano, kako zbog smanjene potrebe za radnicima u Hrvatskoj, tako i zbog zastarjelih školskih programa koje osobe s posebnim potrebama završavaju, rekla je Kristijana Sokač iz HZZ-a.
Od 294.310 nezaposlenih u evidenciji HZZ-a oko 2,4 posto su osobe s invaliditetom.
Kroz različite mjere poticanja zapošljavanja od ožujka 2002. do kolovoza ove godine, kad su mjere ukinute, zaposlilo se ukupno 3.833 osoba s invalidnošću i drugih osoba s otežanim zapošljavanjem.
Iako mjera posebno usmjerena invalidima "Šanse i za nas" nije dala velike rezultate, osobe s invaliditetom zapošljavale su se i kroz druge poticaje, tako da se slične mjere planiraju provoditi i u idućem razdoblju, najavila je Sokač.