Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je u prvih osam mjeseci ove godine niskih 47 posto, dok je vanjskotrgovinski deficit iznosio više od 37,54 milijarde kuna, odnosno 6,42 milijarde USD.
Izvoz roba iz Hrvatske, izražen u kunama, u prvih je osam mjeseci ove godine porastao za 8,6 posto, a izražen u američkim dolarima za 13,6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno, uvoz je izražen u kunama povećan za 9,3 posto, a u dolarima za 14,2 posto.
Više od polovice ukupnog izvoza u prvih osam mjeseci ove godine, točnije 54,6 posto ili 3,1 milijarda USD predstavlja redoviti izvoz, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine), odnosno nakon doradnih ili tzv. lohn poslova iznosio 41,5 posto ili 2,36 milijardi dolara.
Podaci DZS-a pritom pokazuju da je vrijednost redovnog izvoza u odnosu na isto razdoblje lani povećana za 23,4 posto, dok je izvoz nakon unutarnje proizvodnje (odgoda plaćanja carine) bio veći za 3,4 posto.
U strukturi uvoza, pak, najveći se dio, 88,3 posto ili 10,7 milijardi USD odnosi na redoviti uvoz, koji je u odnosu na godinu ranije povećan za 14,8 posto.
Pritom se, promatrano prema glavnim industrijskim granama, oko trećine uvoza (4,08 milijardi USD) odnosi na uvoz intermedijarnih proizvoda, osim energije, koji je povećan za 10,9 posto, a slijede kapitalni proizvodi s uvozom od 3,5 milijardi USD ili 5,9 posto više nego godinu ranije.
Glavninu hrvatskog izvoza, kao i uvoza u promatranim je mjesecima ostvarila prerađivačka industrija, čiji je izvoz ukupno iznosio više od 5,35 milijardi USD. U odnosu na isto razdoblje 2004. izvoz prerađivačke industrije povećan je 12,2 posto, dok je uvoz rastao po nešto manjoj stopi pd 10,7 posto te je premašio iznos od 10,28 milijardi USD.
U okviru nje, najveći su udio u izvozu u tom razdoblju imali brodogradnja (koju službena statistika prati kao proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava), i to od 693,18 milijuna USD, te kemijska industrija, čiji je izvoz iznosio 523,8 milijuna USD. Pritom je izvoz kemijske industrije povećan u odnosu na prvih osam mjeseci prošle godine za 21,7 posto, dok brodogradnja bilježi pad izvoza za 10,2 posto.
Promatrano prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najveći dio hrvatskog izvoza i uvoza u prvih osam mjeseci ove godine odnosio se na strojeve i transportne uređaje. Njih je, naime, izvezeno za više od 1,73 milijarde USD ili 3,5 posto više nego u istom razdoblju lani, ali i uvezeno za 3,95 milijardi USD ili 4,1 posto više.
Najznačajniji hrvatski vanjskotrgovinski partner i u prvih osam mjeseci ove godine bile su zemlje Europske unije, na koje se odnosni više od 3,62 milijarde USD hrvatskog robnog izvoza, kao i najveći dio uvoza - 7,98 milijardi USD.
Pritom je izvoz u zemlje EU povećan za 10,7 posto, a uvoz iz njih za 6,6 posto.
Po vrijednosti vanjskotrgovinske razmjene pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti od 1,27 milijardi USD (rast od 9,3 posto), a iz koje je uvoz istodobno iznosio 1,88 milijardi USD (3,4 posto više).
Po vrijednosti izvoza slijede Bosna i Hercegovina, u koju su hrvatske tvrtke izvezle roba u vrijednosti 761,35 milijuna USD (rast za 9,7 posto) te Njemačka, u koju je izvoz iznosio 601,97 milijuna USD (rast za 6,5 posto).
Uvoz iz Njemačke istodobno je porastao za 9,2 posto, na više od 1,79 milijardi USD. Iz BiH je pak uvezeno roba za 297,38 milijuna USD ili 32,9 posto više nego lani, pa tako ta zemlja ostaje rijedak europski vanjskotrgovinski partner s kojim Hrvatska bilježi značajan višak u robnoj razmjeni.