"Cijeli jedan naraštaj mladih danas ne zna za svijet bez HIV-a i AIDS-a", objasnila je Ann Veneman, izvršna direktorica UNICEF-a.
Prema podacima kojima raspolaže UNICEF svakoga dana od AIDS-a umire 1400 djece mlađe od 15 godina, a 6000 mladih u dobi od 15 do 24 godine zarazi se HIV-om.
Više od 15 milijuna djece zbog AIDS-a je ostalo bez barem jednog roditelja, a do 2010. moglo bi ih biti 18 milijuna samo u supsaharskoj Africi. Milijuni djece žive u zajednicama desetkovanim tom bolešću.
"Razmjeri problema su nevjerojatni, a ritam reakcije neprimjeren", rekla je Ann Veneman.
Manje od 5 posto seropozitivne djece dobiva lijekove, a manje od deset posto onih koji su ostali bez roditelja i kojima prijeti bolest dobiva vanjsku pomoć.
"Gotovo 25 godina nakon početka pandemije, ova vrlo poznata bolest ima jednu skrivenu stranu", dodala je Ann Veneman.
Premda su većina oboljelih odrasli, svaki šesti umrli od AIDS-a je dijete mlađe od 15 godina, a svaka sedma novozaražena osoba je dijete.
UNICEF-ova kampanja morala bi pokrenuti nacionalne programe kojima je cilj spriječiti prenošenje virusa i omogućiti djeci liječenje.
Ne suzbije li se bolest među djecom, tvrdi UNICEF, iskorjenjivanje ekstremnoga siromaštva do 2015., kako je određeno Milenijskim ciljevima, bit će onemogućeno.
U zemljama koje su najviše pogođene pandemijom AIDS je tijekom protekle četiri godine izazvao pad očekivane životne dobi s prosječnih pedeset na prosječnih trideset godina života.
"Doživjeti 18. u tim zemljama znači doživjeti srednje godine", objasnila je direktorica UNICEF-a.
Više od 85 posto djece mlađe od 15 godina zaražene AIDS-om živi u supsaharskoj Africi. Većina ostale zaražene djece živi u južnoj i istočnoj Aziji.
UNICEF bilježi i jačanje pandemije u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, a ugroženi su i Bliski istok i sjeverna Afrika.
Da bi se spriječilo širenje bolesti među mladima, a posebno među mladim ženama, nužna je upućenost, naglasila je Ann Veneman. "Ne mogu se zaštititi ako ne znaju činjenice", dodala je.