"Glavno postignuće Daytona bilo je zaustavljanje rata i očuvanja mira... Sada je vrijeme da se krene naprijed u novu fazu u povijesti BiH. Mora se pojaviti djelatna država. Gradeći na naslijeđu lorda (Paddy) Ashdowna, potrebno je donijeti nova ustavna rješenja koja će osigurati učinkovitije upravljanje", kazala je Del Ponte.
Suradnja ICTY-a s bosanskohercegovačkim institucijama na svim razinama otkrila je njihove ozbiljne nedostatke, o čemu svjedoči i njihova nemoć da se uopće približe uhićenju najtraženijih haških bjegunaca Radovana Karadžić i Ratka Mladića, dodala je.
Upozorila je kako sjena nekažnjenih i često negiranih ratnih zločina nastavlja remetiti odnose između glavnih zajednica u BiH.
Pomirenje se mora učvršćivati a rad pravosuđa nastaviti sve dok ne bude dovršen, kazala je i podsjetila na poznate riječi nedavno preminulog lovca na naciste Simona Wiesenthala: "Bez sjećanja, čovječanstvo je osuđeno na ponavljanje istih pogrešaka i istih zločina (...) Ostali ubojice su među nama. Lov se mora nastaviti. Zločincima se ne smije dopustiti da mirno spavaju".
Del Ponte je naglasila kako je od 162 osobe koje je optužio ICTY, više od 120 optuženo za zločine u BiH, sa svih strana sukoba, a nekoliko njih osuđeno je za najstrašniji zločin počinjen u ratu, genocid u Srebrenici.
Govoreći o preostalim bjeguncima, rekla je da su ostala još samo četvorica optužena za zločine u BiH, te ponovila kako će bez suđenja Karadžiću i Mladiću u Haagu "pravda ostati neizvršena".
Za jačanje mira i pomirenja, po njezinu mišljenju, postoje tri prioriteta: kompletiranje rada ICTY-a, nastavljanje suđenja pred domaćim sudovima i širenje realnosti ratnih zločina, od čega prvi pripada Haagu a ostala dva regiji.
Govoreći o ustupanju haških predmeta lokalnom pravosuđu Del Ponte je najavila da će se Sud za ratne zločine u Sarajevu i drugi lokalni sudovi morati baviti s "još puno, puno predmeta".
Posebno se zauzela za to da se bogata građa prikupljena desetogodišnjim radom ICTY-a, dokumenti, svjedočenja i video zapisi, približe javnosti kako bi pridonijeli kolektivnom razumijevanju onoga što se dogodilo na ovim prostorima devedesetih godina. U tom je kontekstu najveću važnost pridala usmjeravanju toga znanja u obrazovne sustave kako bi mladi ljudi učili istinu.
Inicjativa da se sačuva vjerodostojno sjećanja na ratne zločine ostavljena je civilnom društvu, rekla je Del Ponte, te pozvala na snažnu podršku radu nevladinih organizacija uključenih u takve projekte, kako iduće generacije ne bi ponovile iste greške i iste zločine.