Veleposlanik je u četvrtak u telefonskom razgovoru kazao da je tajniku Holthuisu izložio inicijativu koja bi trebala omogućiti da Hrvatska dođe na popis zemalja u kojima se može izdržavati kazna ICTY-a, te kako ocjenjuje da će u Haškom sudu ta inicijativa naići na razumijevanje.
Kazne se izdržavaju u jednoj od 10 država koje su do sada potpisale sporazum s Ujedinjenim narodima o prihvatu osoba kojima je ICTY izrekao kaznu. To su Norveška, Švedska, Finska, Španjolska, Italija, Austrija, Francuska, Danska, Njemačka i Velika Britanija u čijim se zatvorima trenutačno nalazi 17 haških osuđenika, a 15 ih je već izdržalo kazne.
Odluku o sklapanju sporazuma s državom o prihvatu osuđenika ICTY-a donosi Vijeće sigurnosti UN-a, no mišljenje Haškog suda u tom je procesu nezaobilazno te je stoga hrvatska inicijativa prvo izložena u Haagu, napomenuo je veleposlanik Krnić.
Hrvatska svoju inicijativu temelji na činjenici da je Haški sud ustupanjem ''predmeta Ademi-Norac'' iskazao povjerenje u hrvatski pravosudni sustav, da je utvrđeno postojanja pune suradnje RH i ICTY, te naposljetku da je Hrvatska počela pregovore o članstvu u Europskoj uniji, čime je potvrđena kao pravna država.
Hrvatska inicijativa za prihvat osuđenika ICTY-a novi je element u redovitoj suradnji s Haškim sudom, kazao je veleposlanik Krnić koji je o suradnji s Tribunalom i dobivanju ''zelenog svjetla'' za pregovore s EU govorio u intervjuu objavljenom u ovotjednom izdanju nizozemskog tjednika na engleskom ''The Hague Times''.
''Zeleno svjetlo za Hrvatsku predstavlja primjer za SCG i BiH i najbolja je politička poruka koju je Bruxelles mogao poslati na Balkan'', ocijenio je u intervjuu Krnić.
Kazao je kako je bio siguran da će glavna haška tužiteljica Carla del Ponte dati pozitivno mišljenje o suradnji Hrvatske, naglasivši kako su u zemlji poduzete brojne mjere, ne samo da se uhiti general Ante Gotovina, već i da se ostvare svi preduvjeti za suradnju, kao što je reorganizacija policije i drugih institucija.
Del Ponte je uvijek bila informirana o tim mjerama i njezina je ocjena o punoj suradnji došla kao ''logičan zaključak'', smatra Krnić.
Odbacio je spekulacije o ''kopernikanskom obratu'' u stajalištu tužiteljice pod političkim pritiskom kojem je navodno izložena, rekavši kako ona nije osoba koja bi dopustila ''bilo kakav politički pritisak na sebe''. U intervjuu je izrazio ''visoko poštovanje za njezinu profesionalnost i osjećaj za pravdu''.
''Većina građana Hrvatske želi članstvo u EU osim nekih malih antieuropskih skupina koje pokušavaju uvjeriti ljude da EU nije naš cilj, da ćemo izgubiti suverenitet i nacionalni ponos, što je apsolutna besmislica'', naglasio je, uz ostalo, hrvatski veleposlanik u intervju nizozemskom tjedniku.